AMMSpoznaja kapaciteta digitalnog koju upravo živimo i koju nam je nametnula pandemija, otvara mogućnost da se u budućnosti brže digitalno transformišemo. Nevjerovatno je kako je veliki broj zaposlenih u kratkom vremenskom periodu, prešavši na rad od kuće, prihvatio korišćenje računarske opreme i stavio je u funkciju zadovoljavanja svojih poslovnih i privatnih potreba. A godinama unazad smo o digitalnoj transformaciji više pričali nego što smo je živjeli. Stvarali smo digitalnu infrastrukturu, ali je nismo koristili u punom kapacitetu. Razvijali smo servise koje su uglavnom koristii samo oni koji jasno vide digitalnu budućnost. Da li je trebalo da nam se desi korona, da nam se desi pandemija, pa da shvatimo da je naš najbolji i najbrži razvojni put i put u budućnost – digitalna Crna Gora. Iskreno se nadam da smo shvatili.
U kontekstu brzog i efikasnog prelaska na rad od kuće, posebno treba istaći projekat „Uči Doma“ koji u ovim uslovima predstavlja sjajan primjer kako se čitav jedan robustan i inertan sistem može u kratkom vremenskom intervalu transformisati i prilagoditi uslovima rada sa digitalnim platformama. Naravno, uvijek možemo komentarisati da li je i kako je sve to moglo biti bolje, ali rezultat je dobar i u vremenu koje dolazi treba da ga koristimo kao dokaz da je digitalna transformacija društva moguća i kod nas. Digitalnu transformaciju često definišemo kao evolutivni proces izmjene ustaljenog načina života i poslovanja primjenom digitalnih tehnologija. Prije svega primjenom softvera i novih tehnoloških rješenja baziranih na internet servisima i modernim informatičkim tehnologijama. U ovom „karantinskom vremenu” veliki broj poslovnih sistema, državnih organa i institucija se iznenađujuće brzo prilagodio. Umjesto evolutivnog digitalnog procesa, imali smo sjajnu dinamiku promjene i prilagođavanja digitalnom. Međutim, ovo „iznuđeno” dešavanje ne smije da nas zavara jer se još uvijek nalazimo na početku puta u informatičko društvo i moramo uporno i agresivno nastaviti dalje sa promocijom ove ideje i aktivnostima na njenoj realizaciji. Digitalnu sadašnjost koju živimo moramo nastaviti, podići stepen digitalnih vještina na više i ozbiljnije nivoe i mijenjati sopstvenu svijest o potrebi za digitalnom transformacijom društva u cjelini. Čini se da u domenu digitalne transformacije napredujemo sporije od potrebne dinamike i to u vrijeme kada ona postaje uslov razvoja i napretka svakog društva. Digitalna transformacija nije privilegija samo velikih i bogatih, već i velika šansa malih zemalja. Ona ne može pomoći da prevaziđemo ekonomski i društveni jaz, ali njena primjena može da ubrza njegovo smanjenje. Upravo zbog toga se šansa koja je došla u nevrijeme i kao posljedica svjetske pandemije, ne smije propustiti.
Crnogorska digitalna zajednica koja postoji kao neformalna i nezvanična, u formi raznih odbora u poslovnim asocijacijama i individualnim inicijativama, je dobro odgovorila na iskušenja pandemijskog trenutka i uključila se u aktivnosti u društvu, a neke i sama inicirala.
Posebno je značajno što su nastavljene aktivnosti na formiranju savjetodavnog i koordinacionog tijela u formi vladinog Savjeta za digitalnu transformaciju ili neke vrste Digitalne koalicije za digitalnu Crnu Goru uz Nacionalno koordinaciono tijelo za digitalnu transformaciju kao krovno tijelo koalicije. Bez obzira na konačnu organizacionu formu, u radu ovog tijela će učestvovati predstavnici privrednih i poslovnih organizacija koje u svojoj organizacionoj strukturi imaju tijela koje se bave digitalnom trasnformacijom (PKCG, AMM, AmCham, MFIC). U timu će biti i predstavnici ključnih resora Vlade CG koji su generatori digitalne transformacije (ministarstva javne uprave, ekonomije, finansija, nauke i prosvjete), akademske i naučne zajednice, privrede (posebno iz telekomunikacionog i bankarskog sektora) i NVO sektora. Izuzetno je važno što je Predsjednik Vlade prihvatio da bude na čelu ovog tijela i da koordinira njegov rad, što će cijelom društvu dati snažnu poruku, a ovom projektu veliku podršku.
Prepoznajući šansu da se korišćenjem digitalnih platformi organizuje prva online konferencija o sadašnjem i budućem ekonomskom trenutku Crne Gore, Asocijacija menadžera je organizovala panel “Ekonomija u doba korone” demonstrirajući menadžersku agilnost i spoj tehnologije i potrebe trenutka. Koristan link sa izjavama panelista: https://www.youtube.com/watch?v=AAKJ_S2k7qk.
Takođe, Asocijacija menadžera Crne Gore (AMM) je polovinom aprila uputila Predsjedniku Vlade Dušku Markoviću predlog 20 mjera i aktivnosti za oživljavanje privrede. U ovom dokumentu se sugeriše Vladi Crne Gore da podrži i pospješi sve aktivnosti koje ubrzavaju primjenu savremenih digitalnih tehnologija, koje pojednostavljuju poslovanje i omogućavaju smanjenje prisustva građana i zaposlenih u čekaonicama, na šalterima, u redovima i sl. Takođe, stav AMM-a iskazan u pismu Premijeru je da u uvođenju digitalnih i informacionih tehnnologija treba računati na 100% podršku crnogorskih ICT kompanija, čime se dokazano dobija na visokom kvalitetu, brzini, fleksibilnosti i značajnoj uštedi novca i njegovom zadržavanju u crnogorskim tokovima.
Nije mali broj primjera podrške IT kompanija radu Nacionalnog koordinacionog tima, Kliničkog centra ili sistema obrazovanja u formi softverskih rješenja ili donacija opreme. Posebno je značajno istaći i koncept pokreta digitalnasolidarnost.me. Digitalna zajednica Crne Gore je u duhu digitalne solidarnosti, a u koordinaciji organizatora portala kompanije BI Consulting ustupila veći broj besplatnih servisa i softverskih rješenja, sopstvenih ili vendorskih. Na ovaj način je data snažna podrška održavanju poslovanja malih i mikro preduzeća. Shvatajući značaj digitalne solidarnosti ovaj projekat su osim digitalne zajednice podržali i Ministasrtvo ekonomije i Privredna komora Crne Gore.
U okviru projekta 100NAJ održan je online panel „Digitalno transformisano sjutra” u kome je moderator bio predsjenik Odbora za digitalnu transformaciju AMM-a Vladan Tabaš, generalni direktor kompanije Čikom. Učesnici panela bili su Milan Srzentić, Ministarstvo ekonomije, državni sekretar, Bojana Bajić, Ministarstvo finansija, Dušan Polović, Ministarstvo javne uprave, generalni direktor Direktorata za elektronsku upravu i informatičku bezbjednost, Nada Rakočević, Privredna komora Crne Gore, sekretarka Odbora udruženja za informacione i komunikacione tehnologije, Ivan Vučinić, Crnogorska komercijalna banka, CIO, Saša Šćekić, Crnogorska komercijalna banka, rukovodilac Odjeljenja za projekte i digitalizaciju, direktor Sektora za poslovne korisnike i Predrag Perković, Crnogorski Telekom, direktor Sektora za poslovne korisnike. Panel je realizovan korišćenjem MS Teams Live Event platforme i trajao je više od 150 minuta. Izlaganja, poruke i zaključci su distribuirani posredstvom društvenih mreža. Panelisti su obradili veliki broj tema – uzročno-posljedičnu vezu novog poslovnog ambijenta i digitalne transformacije, koncept digitalne ekonomije, informaciona bezbjednost, portal eUprava i elektronski servisi državnih institucija i privrede, pomoć banaka privredi, posebno ICT zajednici i mnoge druge. Čuli smo da je značajno povećan obim korišćenja elektronskih servisa crnogorskih banaka, a i da je saobraćaj ka internetu višestruko uvećan. I jedna i druga činjenica govore nam o usmjerenosti privrede i građana na IT resurse i servise kao način funkcionisanja u ovom kriznom periodu.
Na panelu je apostrofirana potreba da se najzad pripremi Strategija razvoja IT sektora koji, nažalost, u Crnoj Gori nije prepoznat od strane nadležnih ministarstava kao razvojna šansa. Istini za volju, trenutni kapaciteti crnogorskog IT sektora su skromni, ali je činjenica da je razvijan stihijski i bez strateške podrške državnih institucija. Srećom, projekat S3 Strategija pametne specijalizacije koji je kao jedan od ciljeva imao prepoznavanje privrednih aktivnosti koje u značajnoj mjeri mogu da podstaknu brži privredni i društveni razvoj Crne Gore, kao jednu od 4 privredne djelatnosti koje su (logično) prepoznate od strane naših i ino eksperata je apostrofirao IT i to kao horizontalnu djelatnost, odnosno onu koja je prisutna u svim ostalim prepoznatim djelatnostima kao jedna od pretpostavki njihovog razvoja. Ovo je značajan zamajac pozicioniranju IT sektora, uz pretpostavku ozbiljnog planiranja kadrovskih i poslovnih kapaciteta u što skorije vrijeme.
Ministarstvo javne uprave pozvalo je sve zainteresovane institucije, kompanije i pojedince da se uključe u proces pripreme i izrade Strategije digitalne transformacije 2021-2025. Ovaj proces će biti prilika da se postave stabilne osnove i trasira put u digitalnu Crnu Goru. Asocijacija menadžera je iskazala interesovanje da aktivno učestvuje u ovom procesu. U tom smislu je poslato pismo ministarski Suzani Pribilović. Od značaja je da se na ovaj poziv odazove što više činilaca u ICT životu u Crnoj Gori kako bi smo dobili što kvalitetniji dokument i na najbolji način obuhvatili planove razvoja i primjene eRegulative, eInfrastrukture, eObrazovanja, eZdravstva, eUprave, ePoslovanja (eTrgovina, eBankarstvo) i eBezbjednosti. Očekivanja IT zajednice su i da će posebno mjesto (poslije dugo godina i 3 prethodne strategije) dobiti i ITsektor, ali i start-up zajednica.
Za prvu polovinu maja, Odbor za digitalnu transformaciju u saradnji sa Odborom za ICT PKCG prirema realizaciju panel diskusije na temu digitalne ekonomije i eRačuna.
Sagledavajući navedene aktivnosti, koje su samo dio realizovanih u prethodna dva mjeseca, jasno je da ICT zajednica i svi kojima je stalo do digitalnog razvoja Crne Gore nijesu gubili vrijeme. Naprotiv, ICT sektor se prilagodio uslovima pandemijskog života iskoristivši prednosti tehnologija koje promovišu. Jedna od poruka slušalaca panela „Digitalno transformisano sjutra bila” je: „Ovo je pravi trenutak da se skrene pažnja donosiocima odluka, da je crnogorska informatika spremna da podrži ubrzanu digitalnu transformaciju. Nisu neophodna preskupa „svjetska” rješenja, možemo puno toga sami, sa svim ovim pametnim ljudima koji danas pričaju na ovu temu i IT kompanijama koje su dokazale u zadnjih mjesec dana šta mogu. Nemojte da ispustimo ovaj trenutak.”
Autor teksta: Vladan Tabaš, predsjednik Odbora za digitalnu transformaciju AMM-a
