AMMSinergijom do atraktivnijeg poslovnog ambijenta i boljeg životnog standarda građana u 2022. godini
- Koji su to ključni izazovi sa kojima ste se u MER-u suočili u prethodnoj godini?
U decembru prošle godine zatekli smo tešku ekonomsku situaciju, sa ugroženim javnim finansijama, makroekonomskom nestabilnošću, praćenu visokom stopom rizika od siromaštva, a sve dodatno otežano rekordnim padom BDP-a od 15,3%. Porast nelikvidnosti privrede i povećanje nezaposlenosti uz minus u budžetu od oko 450 mil. eura, doveli su crnogorsku ekonomiju u veoma težak položaj sa deficitom od čak 11% BDP-a. Dodatni izazov je bio obezbjeđenje neophodnih finansijskih sredstava za budžet, a što je podrazumijevalo izdavanje obveznice na međunarodnom tržištu kapitala u iznosu od 750 miliona eura.
Dodatno, moramo uzeti u obzir da je kriza izazvana pandemijom pogoršala sve indikatore siromaštva i pojačala nejednakost, a ujedno akcentovala sve nedostatke i slabosti postojećeg ekonomskog sistema. Usmjerenost ekonomije na tradicionalne usluge koje imaju malo učešće dodatne vrijednosti, prvenstveno turizam, koji je u toku 2020. godine zabilježio pad od 87%, se pokazalo kao veoma loša strategija. Pored toga, nedovoljna produktivnost i slaba konkurentnost su se jasno reprezentovale kroz jedan od najvećih trgovinskih deficita u Evropi.
U situaciji koja je zahtjevala brze reakcije, odgovoran pristup i odluke koje će promijeniti cijeli jedan kurs kojim smo se prethodno kretali bilo je potrebno prvenstveno izvršiti hitnu stabilizaciju stanja, a tek onda planirati prosperitet. Tim koracima smo se i kretali.
- Sa kojim rezultatima ste zadovoljni i da li ima nekih aktivnosti za koje smatrate da su mogle bolje ili kvalitetnije da se sprovedu?
Kako je prethodna godina bila prilično izazovna, sve napore smo usmjerili u oporavak ekonomije. Posebno smo ponosni što smo na samom početku mandata uspjeli da obezbijedimo sredstva za Mjere podrške građanima i privredi u iznosu od preko 320 miliona eura. Međutim, ono što je obilježilo rad Ministarstva ekonomskog razvoja je uspješna turistička sezona u 2021. godini kao i sve aktivnosti koje su bile preduzete kako bi ovaj cilj mogao biti ostvaren. Zahvaljujući odgovornim mjerama koje smo sprovodili i koje su dale rezultate, danas možemo govoriti o stabilizaciji javnih finansija, oporavku ekonomske aktivnosti, očuvanju turističke supstance i povratku Crne Gore na put održivog privrednog rasta. Uspjeli smo da od najvećeg pada koji je zabilježen u istoriji Crne Gore od 15,3%, dođemo do očekivanog rasta od preko 14%. Naše projekcije koje su se odnosile na turizam su premašene i u prva tri kvartala smo ostvarili preko 700 miliona eura prihoda od turizma od nerezidenata.
Istakla bih i realizaciju učešća naše zemlje na Expo 2020 Dubai, čime smo uspjeli da duh i potencijale Crne Gore prenesemo u grad budućnosti, kako se predstavlja jedan ovakav globalni događaj. Naša prisustnost će osnažiti ekonomske i diplomatske veze, a efekti učešća prenijeće se i na naredne godine, kako kroz otvaranje nekih novih tržišta za turiste tako i kroz bolje predstavljanje investicionog ambijenta Crne Gore.
Pripremili smo predlog Zakona o finansijskoj podršci za bivše zaposlene iz sektora metalske i rudarske industrije, kojim će biti zadovoljena pravda za dio ugroženih radnika. Socijalni dijalog se nalazi visoko na ljestvici prioriteta Ministarstva, i upravo zahvaljajujući toj posvećenosti uspjeli smo sa da sa našim socijalnim partnerima dogovorimo povećanje minimalne zarade na 250 eura. Pored toga, Vlada je uspjela da projektuje i novu programsku reformu „Evropa sad!“, koja će donijeti povećanje minimalnih zarada na 450 eura, kao i povećanje svih zarada u Crnoj Gori u prosjeku za oko 17%. U tom programu su sublimirani svi naši napori da krajnje konkretno istaknemo benefite koje građani mogu imati utemeljenjem sistema vrijednosti koji se odnosi na strogo poštovanje pravila i uspostavljanje pravne države.
Sumarno, za godinu dana smo uspjeli da postignemo značajne korake na putu ispravljanja negativnosti koje su obilježile našu ekonomiju kroz prethodni tridesetogodišnji period. Svi rezultati ukazuju na našu snažnu volju, znanje i kapacitete kojima smo odgovorili na brojne izazove.
- Kako do oporavka u pogledu poslovanja kompanija i ekonomije zemlje?
Ako govorimo o oporavku ekonomije u odnosu na pretpandemijsku situaciju, nakon pada ekonomske aktivnosti od čak 15,3% u 2020. godini, u 2021. će rast biti dvocifren. Tačnije, prema novembarskim projekcijama MFSS očekujemo stopu rasta od 13,4%, što bi značilo da bi nam u 2022. bio potreban rast od oko 4% da dostignemo stanje iz 2019. godine. To je vrlo vjerovatan scenario, budući da se može lako desiti da konačni rast u 2021. bude iznad 13,4%. Prognoze Evropske komisije su da će CG ekonomija u 2022. godini rasti 6,4%.
Ako, sa druge strane, govorimo o bržoj konvergenciji u odnosu na npr. prosjek zemalja EU, za to će biti potreban duži vremenski period, a koliko dug – zavisiće od svih društveno-ekonomskih aktera u Crnoj Gori. Generalno, potrebna nam je promjena svijesti i vrijednosti u društvu, na koje bi se između ostalog nadogradila temeljna reforma sistema obrazovanja, reforma državne uprave i drugih grana vlasti, i time postepeno došlo do povećanja inokonkurentnosti naših preduzeća i do rasta životnog standarda građana. To su dugoročni procesi, no mogu biti bitno ubrzani ukoliko smo na to kao društvo čvrsto riješeni. Program Evropa sad je jedan u nizu reformskih projekata kojima želimo da stignemo do tog cilja.
- Koje su to aktivnosti koje ste sproveli na razvoju inovacija u Crnoj Gori?
Vlada Crne Gore je posvetila inovacijama i tehnološkom razvoju značajan prostor u svojoj agendi i organizaciono smjestila nadležnost za to u okviru resora ekonomije, upravo zbog značaja koji ova oblast ima za ekonomski razvoj države. U tom smislu, aktivnosti Ministarstva ekonomskog razvoja u proteklom periodu bile su usmjerene na unapređenje zakonskog, strateškog i institucionalnog okvira za inovacije.
Nakon usvajanja važnih zakonskih rješenja u ovoj oblasti, Ministarstvo je radilo na kreiranju preduslova za njihovu primjenu, u cilju boljeg uključenja svih važnih aktera u sistem inovacija. Kako bismo na lakši način artikulisali interes inovacione zajednice i otvorili put za nove instrumente koji treba da podstaknu aktere iz privrednog sektora prije svega da ulažu u razvoj inovacija, imali smo veliki broj zajedničkih aktivnosti sa inovacionim kompanijama i klasterima.
Obrazovali smo Savjet za inovacije i pametnu specijalizaciju, savjetodavno tijelo Vlade sa zadatkom predlaganja nove nacionalne strukture za implementaciju Strategije pametne specijalizacije, koje okuplja sve relevantne subjekte značajne za politiku inovacija.
Usvojili smo Program za inovacije 2021-2024, čime smo kreirali programski osnov finansiranja inovativnih programa i projekata u narednom periodu. Cilj Programa za inovacije je da na jednom mjestu prikaže sve relevantne programske linije podrške inovacijama koje su planirane u narednom periodu i da olakša inovacionoj zajednici da prepozna sve instrumente koji će biti dostupni.
Nedavno smo kroz Predakceleracijski program za startapove podržali tri programa u ukupnoj vrijednosti od 150.000 eura, a objavili smo i prvi konkurs za dodjelu grantova za ranu fazu razvoja startap projekata, te smo uručili akta o sufinansiranju prvih 11 projekata koje smo odobrili po ovom konkursu, a čija je ukupna vrijednost oko 200.000 eura. Dodatno, kroz set poreskih olakšica započela je implementacija podsticajnih mjera za istraživanje i inovacije. Kroz konkurs za podršku razvoju strateškog prioriteta S3 – informaciono-komunikacione tehnologije – podržali smo ICT Cortex sa preko pola miliona eura i potpisali ugovor o sufinansiranju sa ciljem daljeg razvoja digitalnih vještina i jačanjem inovacione infrastrukture.
Izdvojila bih i osnivanje Fonda za inovacije, koji će već početkom sljedeće godine utvrditi programske linije u posebnom programu i sve će biti usmjerene na podršku privrednim subjektima koji obavljaju inovacionu djelatnost ili žele da testiraju svoje inovativne ideje.
Naše ambicije se tu ne završavaju, pa ćemo u 2022. godini nastaviti sa pružanjem snažne podrške razvoju inovacija. Za 2022. godinu obezbijedili smo sredstva u iznosu od preko sedam miliona eura za podršku inovacijama i razvoju inovacione infrastrukture, što je daleko najveći budžet koji je jedna vlada Crne Gore opredjelila za inovacije.
- U čemu se ogledala podrška privredi od strane MER-a i kakvi su dalji planovi u ovom pogledu?
U godini postkovid krize, prije svega, trebalo je promptno djelovati kako bi se ublažile negativne posljedice i podstakao ekonomski oporavak. S tim u vezi, Vlada Crne Gore je već krajem januara ove godine usvojila paket mjera za I kvartal u iznosu od 163 miliona eura, a krajem aprila i paket mjera za II kvartal u iznosu od 166 miliona eura, što je stvorilo preduslove za oporavak privrede, podršku likvidnosti preduzeća i očuvanje radnih mjesta, a posebno omogućilo turističkom i ugostiteljskom sektoru da spremno dočekaju turističku sezonu. Važno je napomenuti da su prilikom donošenja ovih mjera targetirane potrebe najugroženijih privrednih subjekata, kao i građana koji se nalaze na rubu egzistencije.
Tu bih istakla mjere jednokratne podrške građanima, subvencije plata za ugrožene djelatnosti, turističke vaučere, reprogram poreskih obaveza i podršku turističkim djelatnostima. Pored seta hitnih mjera, postojala je i potreba za setom programskih linija finansijske i nefinansijske podrške, koje bi dovele do bržeg oporavaka i pokretanja privredne aktivnosti sektora MMSP. Upravo je ovaj sektor finansijski podržan kroz Program za unapređenje konkurentnosti privrede za 2021. godinu u iznosu od 3 miliona eura. Ovakav program se planira i za narednu godinu i to u većem obimu, jer nam on omogućava da dodatno podstaknemo razvoj postojećih procesa, proizvoda i usluga, u cilju jačanja konkurentnosti i izvoznog potencijala.
Pored toga željela bih istaći i važnost programa „Evropa sad!“ i Platforme ekonomskog oporavka koji svojim mjerama donose novi ekonomski razvojni model temeljen na većoj društvenoj jednakosti, manjem poreskom opterećenju rada, borbi protiv sive ekonomije, unapređenju inovacija, digitalizacije i zelene ekonomije.
Za narednu godinu, pripremamo izmjene dva sistemska zakona – Zakona o privrednim društvima i Zakona o radu. Očekujemo da ćemo u tijesnoj saradnji sa socijalnim partnerima, ali i sa svim zainteresovanim poslovnim udruženjima, uspjeti da kreiramo zakonski okvir koji će doprinijeti boljem i privlačnijem poslovnom ambijentu.
- Koji su planovi MER-a za narednu godinu i na čemu biste Vi lično željeli da bude fokus?
Naš fokus je bio i biće na obezbjeđenju boljeg životnog standarda naših građana i kreiranju povoljnoj poslovnog ambijenta, što definitivno omogućava realizacija programa „Evropa sad!“. Sa ovako postavljenim temeljima i programskim budžetom koji smo kreirali na osnovu realnih potreba možemo unaprijediti cjelokupan ambijent, a posebno vodeći računa da stvaramo društvo jednakih šansi.
Ekonomska diverzifikacija biće imperativ za dalji razvoj Crne Gore, sa posebnim akcentom na razvoj sektora koju su više otporni na eksterne uticaje. Fokus će biti i na ICT sektoru i posebna pažnja biće usmjerena na podsticanje inovacija na svim nivoima.
U 2022. godini okupićemo državne institucije, socijalne partnere i akademsku zajednicu kako bismo podržali zapošljavanje mladih kroz poboljšanje digitalnih vještina za pametnu budućnost, borbu protiv sive ekonomije, značajnije projekte u poljoprivredi i grantove za mlade sa invaliditetom. Upravo kroz Program podrške za zapošljavanje mladih koji je nedavno usvojila Vlada, biće omogućena prilika mladima za učenje i usavršavanje kako bi oni lakše našli poslove u oblastima važnim za razvoj karijere, a sveukupno i za razvoj ekonomije i društva.
U dijelu turizma, kroz kapitalni budžet opredijeljena su značajna sredstva koja će dovesti do unapređenja infrastrukture kao jednog od kljućnih faktora za poboljšanje kvaliteta usluga. Takođe, radićemo na diverzifikaciji turističkih proizvoda, smanjenju sezonalnosti i razvoju posebnih oblika turizma kao što su zdravstveni, nautički, sportski, kulturni i ruralni. Strategija razvoja turizma će vrlo jasno odslikati našu viziju u tom pravcu.
Kroz osnivanje Kreditno-garantnog fonda čija operacionalizacija nas očekuje u narednom periodu, dugoročno ćemo podržati rast i razvoj naše privrede. Fond će biti siguran partner crnogorskoj privredi (dominantno segmentu mikro, malih i srednjih preduzeća) na putu ka razvoju biznisa. Razvojna komponenta koju donosi Kreditno-garantni fond će podstaći crnogorsku ekonomiju i učiniti je diversfikovanom, a preduzećima i bankama stvoriti siguran okvir za buduću saradnju.
- Asocijacija menadžera CG se zalaže za takozvanu reindustrijalizaciju, uz poštovanje ekonomskih standarda i još snažniju digitalnu transformaciju naše ekonomije. Kako gledate na ovakve stavove i aktivnosti AMM-a i kako ocjenjujete saradnju sa nama? Na čemu bi još mogli zajednički raditi?
U potpunosti dijelimo stavove Asocijacije menadžera Crne Gore po pitanju reindustrijalizacije i digitalne transformacije.
Potreba za procesom reindustrijalizacije se nameće kao jedan od ključnih mehanizama u cilju jačanja crnogorske ekonomije. U tom kontekstu, Vlada je već preduzela niz aktivnosti u pravcu ciljanog i inovativnog industrijskog razvoja i efikasnijeg usmjeravanja državne podrške malim i srednjim preduzećima iz ove oblasti kroz Program za unapređenje konkurentnosti. Takođe, pripremili smo i Smjernice za revitalizaciju i razvoj prerađivačke industrija koje imaju za cilj definisanje ključnih izazova sa kojima se suočava ovaj sektor i osnovnih ciljeva i pravaca djelovanja ka njegovoj revitalizaciji. Dakle, smjernicama se definišu mjere i aktivnosti koje će doprinijeti kreiranju podsticajnog ambijenta za razvoj investicija, tehnološke modernizacije, inovativnosti i kreiranje novih industrijskih proizvoda.
MER dakle snažno podržava reindustralizaciju budući da je trenutno privredna struktura Crne Gore dominantno bazirana na uslugama. Međutim, jedan od uslova za reindustrijalizaciju je da poslovanje subjekata bude tržišno održivo. To naravno uključuje i puno poštovanje strogih ekoloških standarda. Profitabilnost ne može biti jedini cilj. Lako je biti profitabilan na papiru a pritom odlagati ekološki otpad u krugu fabrike, ili na drugi način trovati rijeke, vazduh, odnosno biljni i životinjski svijet. Ako bi se reindustrijalizacija odvijala na način koji nije tržišno održiv, naša ekonomska politika suštinski ne bi odstupala od one u periodu 1990-2020.
U tom smislu, proizvodnja energije iz obnovljivih izvora ili prehrambena proizvodnja su oblasti koje generalno imaju najveće šanse, ali to apsolutno ne znači da subjekti i iz drugih industrijskih grana, koliko god eventualno bili „usamljeni“, ne bi mogli da budu tržišno održivi.
Fokus u narednom periodu će biti i na razvoju zanatstva i zelene ekonomije, koja podrazumijeva energetsku efikasnost, korišćenje obnovljivih izvora energije, održiv razvoj i zdravu životnu sredinu.
Digitalnu transformaciju ekonomije MER snažno podržava, budući da u konačnom vodi inokonkurentnijem sistemu, i time većem životnom standardu građana. Treba istaći da se stepen digitalizacije u Crnoj Gori konstantno blago povećava, budući da promjene koje se u tom pogledu dešavaju na svjetskom nivou dolaze i do Crne Gore. Međutim, bilo bi mnogo bolje ukoliko bismo se pozicionirali više prema središtu tih promjena, nego čekali da talasi promjena dođu do nas kasnije.
AMM je relevantno i prepoznatljivo poslovno udruženje koje doprinosi ekonomskom i društvenom razvoju naše zemlje i cijenimo da u narednom periodu naša saradnja mora biti još intenzivnija jer dijelimo zajedničku viziju, a to je da Crna Gora treba da bude država čiji su temelji znanje, inkluzija, konkurentnost, napredak i dostojanstven život i rad.
- Novogodišnja poruka menadžerima i preduzetnicima
Prije svega, želim da se zahvalim svim menadžerima i preduzetnicima koji su nam se pridružili u naporima da radimo na ekonomskom oporavku i razvoju Crne Gore. Vaša volja, snaga i kapaciteti predstavljaju izuzetan resurs koji želimo da iskoristimo kroz sinergijsku saradnju, kako bismo stvorili konkuretan i atraktivan poslovni ambijent.
ŽELIM VAM DA U 2022. GODINI BUDETE JOŠ HRABRIJI, PREDUZETNIJI I MUDRIJI, UZ PUNO SREĆE, ZDRAVLJA I UNUTRAŠNJEG MIRA!
