office@amm.co.me +382 20 230 778

Bankar.me intervju – predsjednik AMM Budimir Raičković: Preduzetnici ne treba da budu taoci biznis barijera

Da bi Crna Gora bila atraktivna investiciona destinacija, Vlada i ostali akteri na poslovnoj sceni trebalo bi da rade na daljem poreskom rasterećenju, smanjenju nabujale administracije, koja ponekad komplikuje administrativne postupke, trebalo bi takođe da se usklade sva zakonska rješenja, ocijenio je za Bankar.me predsjednik Asocijacije menadžera Crne Gore Budimir Raičković.

“Jednostavan, efikasan pravno-administrativni ambijent dovodi do porasta investicija i razvoja preduzetništva. U suprotnom preduzetnici postaju taoci komplikovane administracije i poreskih opterećenja. Ovo je sjajna prilika da u ime Asocijacije svim menadžerima, preduzetnicima i privrednicima koji uspješno posluju u složenim okolnostima, čestitam na njihovoj žilavosti i volji da rade, postižu rezultate i mijenjaju poslovni ambijent”, naveo je Raičković.

 Bankar.me: Kako ocjenjujete proteklu godinu u ekonomskom smislu i koji su je događaji obilježili?

Raičković: Da bi se dala ocjena ekonomije u protekloj godini trebalo bi se osvrnuti na realne ekonomske pokazatelje i detaljnije ih analizirati.

Ovom pilikom zadržao bih se na BDP-u, stopi nezaposlenosti i spoljnotrgovinskoj razmjeni. Može se reći da je protekla godina imala određene pokazatelje rasta, tj. nije imala negativne trendove, ali daleko od toga da je bila idealna iz ugla ekonomije. Očigledno je da postoji trend rasta BDP-a, međutim još uvijek je naglašena stopa nezaposlenosti i stopa trgovinskog deficita.

Ukoliko se osvrnemo na privredne grane koje se u svim analizama prepoznaju kao strateške, a tu prvenstveno ističem turizam, energetiku i poljoprivredu, očigledni su pomaci ali još puno toga mora da se uradi.

Ono što bi trebalo sve da nas zabrine je to što u ekonomskom smislu ne stvaramo u dovoljnoj mjeri novu vrijednost. U skladu sa tim AMM je istrajna u stavu da bi Crna Gora trebalo dobro da promisli i osmisli na koji način da realizuje takozvani koncept reindustrializacije, koji bi svakako podrazumijevao visoke standarde zaštite ekologije i pametno korišćenje privrednih resursa. U suprotnom jaz između onoga što uvozimo i onoga što proizvodimo, tj. izvozimo, biće sve veći i veći.

Tačno je da je turizam strateška razvojna grana, ali samo kroz tu oblast ne možemo riješiti niz problema koji opterećuju našu ekonomiju. Koristim priliku da istaknem primjer naših komšija sa Mediterana, Hrvata i Grka, zemlje prepoznate kao značajne turističke destinacije, koje priznaćemo imaju razvijeniju infrastrukturu i mnogo veće kapacitete od nas. Njih turistički potencijal i prepoznatljivost na mapi turističkih destinacija nijesu spasili problema u oblasti javnih finansija i privrede. Dobro je pogledati ove primjere i shvatiti da turizam jeste značajan, ali bez razvoja infrastrukture sektora usluga, energetike, poljoprivrede i kvalitetnih kadrova, ni turizam Crne Gore ne može da izbaci ono što je realni potencijal.

Bankar.me: U posljednje vrijeme mnogo se polemisalo o Predlogu budžeta za narednu godinu. Kako komentarišete predložene mjere?

Raičković: Možda najbolju sliku budžeta za 2017. godinu daje ocjena ministra finansija Darka Radunovića, da su naglo porasli javni dug i deficit i da smanjenje javnog duga predstavlja veliki izazov u dužem periodu za Crnu Goru. Ovakav stav jasno oslikava da se radi o restriktivnom budžetu koji ima niz ograničenja kada je razvojna komponenta u pitanju.

Situacija u javnim finansijama upućuje na oprez i na neki način ovaj budžet upućuje da je crvena lampica upaljena. Jasno je da je fokus stavljen na rashodnu stranu budžeta, odnosno na smanjenje javne potrošnje, što je sa sobom povuklo i neke nepopularne mjere.

Da li i koliko su rezovi sveobuhvatni, opravdani i kakve će krajnje reprekusije imati, vrijeme će pokazati. Neophodno je da Vlada mnogo veću pažnju posveti prihodnoj strani, ali u pravcu uvećanja prihoda kroz aktivnije mjere za unapređenje ekonomije, a ne mjere koje bi išle u pravcu daljih opterećenja privrede kroz nove ili uvećane poreske namete i destimulativan poslovni ambijent. Privredni i poreski ambijent mora biti predvidiv i stimulativan ukoliko želimo da damo šansu ekonomiji.

Ono što se posebno mora istaći jeste da se umjesto često deklarativne podrške, malom i srednjem biznisu da prioritet kroz pomenute mjere.

U AMM-u cijenimo da bi trebalo razmotriti i pitanje snažnijih reformi poreskog sistema koje neće biti usmjerene u pravcu daljeg opterećivanja privrednih subjekata, nego u pravcu personalizacije poreskih obaveza prema državi.

Bankar.me: Što vidite kao glavni ekonomski izazov u narednoj godini?

Raičković: Rekao bih da sam u prethodnom dijelu intervjua ukazao na jedan dio izazova koji po meni nijesu izazovi za jednu godinu, već se godinama ponavljaju i sa njima se treba što prije suočiti i rješavati.

Ljudi iz poslovne sfere u principu izbjegavaju da govore o političkom ambijentu, ali ne možemo zaobići činjenicu da je proteklu godinu obilježila naglašena politička napetost koja se u krajnjem reflektuje i na ekonomiju.

Potrebno je zaista razmisliti o realizaciji neophodnih mjera i aktivnosti koje će Crnu Goru prevesti iz stanja prepoznate uvoze detinacije, u stanje da ekonomija još bolje funkcioniše i više proizvodi. Naglašen trend rasta uvoza iz godine u godinu je podatak koji bi sve nas trebalo da zabrine (primjera radi, uvoz u prošloj godini je porastao za 12 odsto).

Drugi izazov je problem nedostatka i odliva kompetentnih kadrova, sa kojim se suočava i privreda i javni sektor.

Jedan od najvećih izazova Crne Gore je da obezbijedi političku stabilnost i konsenzus oko ključnih  ekonomskih i razvojnih pitanja.

Bankar.me: Kako vidite crnogorski poslovni ambijent, njegove prednosti i nedostatke?

Raičković: Određene stvari kada je u pitanju poslovni ambijent u Crnoj Gori idu naprijed, međutim, državna i lokalne administracije još uvijek nijesu dostigle stepen kada bi građani i privreda mogli reći da dobijaju kvalitetan i efikasan servis.

Atraktivan i stimulativan poslovni ambijent čine jednostavan i stabilan pravni okvir, povoljni poreski uslovi i efikasna administracija uz političko bezbjedonosnu stabilnost.

Da bi Crna Gora bila atraktivna investiciona destinacija, Vlada i ostali akteri na poslovnoj sceni trebalo bi da rade na daljem poreskom rasterećenju, smanjenju nabujale administracije, koja ponekad komplikuje administrativne postupke, a takođe bi trebalo da se usklade sva zakonska rješenja.

Jednostavan, efikasan pravno-administrativni ambijent dovodi do porasta investicija i razvoja preduzetništva. U suprotnom preduzetnici postaju taoci komplikovane administracije i poreskih opterećenja. Ovo je sjajna prilika da u ime Asocijacije svim menadžerima, preduzetnicima i privrednicima koji uspješno posluju u složenim okolnostima, čestitam na njihovoj žilavosti i volji da rade, postižu rezultate i mijenjaju poslovni ambijent.

Vlada Crne Gore u AMM-u ima partnera sa jasnim zahtjevom da se neodložno preduzmu  hitne mjere u pravcu podizanja efikasnosti i kvaliteta servisa koje državna i lokalne uprave pružaju privredi i građanima.

Daćemo punu podršku svim mjerama koje stimulišu dalje poreska rasterećenja privrede, kao i mjerama usmjerenim na razvoj i unapređenje ljudskih resursa u privredi i javnom sektoru. Bez kvalitetnih ljudskih resursa, odnosno bez kadrova koji će imati dovoljno znanja, vještina i kompetentnosti, nema ni privrednog ni društvenog razvoja.

U čemu je doprinos AMM-a za više od tri godine postojanja?

Što se tiče AMM-a, u septembru smo obilježili tri godine postojanja i naš rad je išao u pravcu kreiranja stabilne poslovne institucije, rasta članstva, a ujedno i u pravcu prepoznavanja AMM-a kao aktivnog, modernog poslovno-društvenog aktera.

Cijenimo da smo sa otvaranjem pitanja razvoja ljudskih resursa djelimično fokus javnosti usmjerili na tu, po nama najznačajniju oblast. Od osnivanja Asocijacije pokrenuto je niz inicijtiva koje su rezultirale započinjanjem ili razvojem biznisa u oblasti HR-a, formiranje trening centara i organizacija niza događaja edukativnog karaktera.

Ne mislimo da je neophodno da na dnevnoj bazi izlazimo sa našim stavovima, opservacijama i razmišljanjima, cijenimo da je potrebno da budemo aktivni onda kada se radi o ključnim temama i da tada naš glas treba da bude kvalitetno artikulisan i veoma snažan.

Zadovoljni smo rezultatima koje smo postigli u prethodnom periodu i činjenica da su decission maker-i iz najznačajnijih kompanija u članstvu Asocijacije ili njenih organa, nas iskreno raduje.

Bankar.me: Koju biste aktivnost AMM posebno izdvojili?

Raičković: Istakao bih događaj koji je za Asocijaciju menadžera Crne Gore izuzetno  značajan, a to je  Prvi Kongres evropskih menadžera, koji je za menadžerski i liderski pokret imao zaista zapažen rezultat. Okupili smo sve evropske konfederacije i federacije, što nam je bilo veliko priznanje i dalo dodatnu motivaciju i podršku da radimo na našem daljem razvoju. Kongres je bio i izuzetna promocija naše države i njenih tiutističkih, a prvenstveno kongresnih potencijala.

AMM je takođe ključno uticao na formiranje Asocijacije menadžera jugoistočne Evrope čije je sjedište u Crnoj Gori.

Bankar.me: Što će biti fokus Asocijacije u ovoj godini?

Raičković: Rezultati koje smo postigli i naglašen trend rasta članstva, interesovanje i podrška privrednih subjekata i menadžera iz privatnog i javnog sektora, obavezuju da kvalitetno planiramo naše dalje aktivnosti.

U tom smislu biće održana izborna Skupština u 2017. godini, na kojoj će se donijeti niz odluka vezanih za dalje upravljanje, kratkoročne i dugoročne planove AMM-a.

Već smo započeli određene kadrovske i organizacione promjene i snaženja. Upravni odbor AMM-a je na sjednici održanoj u decembru, za predsjednika Foruma Top Menadžera (CEO Foruma) izabrao Slavoljuba Popadića, a za zamjenika predsjednika Asocijacije Zorana Savića.

Ponosni smo što su se napokon nakon odlaganja ipak stekli uslovi, da kao relativno mlada organizacija, u idućoj godini realizujemo ‘’Izbor najboljih menadžera i preduzetnika u Crnoj Gori‘’. Posebno nas raduje činjenica da smo oko ovog projekta okupili najznačajnije poslovne organizacije: Privrednu komoru Crne Gore, Uniju poslodavaca Crne Gore, Savjet stranih investitora Crne Gore, Institut sertifikovanih računovođa Crne Gore, koje su delegirale svoje najviše predstavnike u žiri za izbor, čime su podržale ideju da su u Crnoj Gori potrebni ljudi koje krasi izvrsnost, rezultat i kompetentnost. Za predsjednika žirija je izabran Nebojša Šćekić, izvršni direktor Sava Osiguranja.

U sledećoj godini takođe pored snaženja stručne službe Asocijacije, nastavićemo da širimo network, razmjenu korisnih poslovnih informacija i iskustava, edukativnih sadržaja i drugih benefita za članstvo.

Autor: Lana Strugar

Share this:

Andjela Radosavovic