office@amm.co.me +382 67 933 000

Miloš Miketić – član Upravnog odbora Addiko Bank Podgorica AD, nadležan za komercijalne poslove i operacije

BRZINA, JEDNOSTAVNOST I EFIKASNOST SU KLJUČNI FAKTORI USPJEHA

U turbulentnom ekonomskom i geopolitičkom okruženju, pred ispitom prilagođavanja privrede nije više samo ekonomski koncept prilagođavanja, već pitanje prilagođavanja cjelokupnog sistema.

Savremen život i poslovanje odlikuje povećanje spoljne i unutrašnje složenosti organizacije, koje paralelno prati ubrzana dinamika društvenih, ekonomskih i političkih procesa. U ovakvim uslovima života i poslovanja rekao bih da su ključni faktori uspjeha brzina, jednostavnost i efikasnost. Značaj koji u tome imaju inovacije i tehnološki razvoj nije više potrebno posebno isticati.

Bankarski sektor je pored toga što se pokazao održivim i stabilnim tokom veoma izazovnog perioda koji je za nama, pokazao se i kao jedan od glavnih pokretača promjena i inovacija i napravio velike digitalne iskorake. Učinili smo svi zajedno da osnovne bankarske usluge u Crnoj Gori budu praktičnije i efikasnije sa dobrom perspektivom za dalje unapređenje u narednom periodu.

Mislim da se svi slažemo da nas je kriza zaista dosta toga naučila, a nas u bankarskom svijetu navela da preselimo usluge na alternativne kanale kontakta sa klijentima.

Nužda je promijenila kurs kojim se krećemo i ubrzala inovacije, a informacioni sistemi i poslovna inteligencija u značajnoj mjeri ubrzali i olakšali dolazak do podataka potrebnih za donošenje brzih i ispravnih odluka. Tradicionalni načini odobravanja kredita, koji su bili izrazito komplikovani i dugotrajni, zamijenjeni su modernim rješenjima koja nam danas omogućavaju da automatizujemo procese, istovremeno poštujući sve poslovne principe i pravila. U prvom redu mislim na dva ključna bankarska zahtjeva – rastu kreditnog portfolija i aktivnom upravljanju kreditnim rizicima.

Banke su na vrijeme shvatile da su brzina, lakoća i udobnost ključne prednosti u digitalnom dobu i tržištu predstavile nove digitalne proizvode i rješenja kojima smo, čini mi se, postavili dobre temelje za budućnost. Kao najznačajnijie inovacije koji su se desile u prethodnom periodu istakao bih mBanking, Chat banking i nedavno predstavljen webKredit koji je krajem prethodne godine prva na tržištu predstavila Addiko banka.

Podnošenje zahtjeva za kredit, kao i čitav proces najčešće su stresni za korisnike. Uvođenjem usluge podnošenja zahtjeva za kredit on-line putem, preko Addiko web site-a, značajno je pojednostavljen proces i unaprijeđeno korisničko iskustvo klijenata uz automatski odgovor o podnesenom zahtjevu. Nedavno smo lansirali i novu savremenu platformu, koja je dovela do značajnog ubrzanja digitalnih procesa u vezi sa odobravanjem kredita za korporativne i SME klijente. Nova platforma obezbjeđuje visok nivo automatizma, kraće vrijeme za odobrenje procedure i sredstava, što doprinosi jednostavnijem donošenju odluka i za banku i za klijente.

TRENDOVI, POTREBE I RAZVOJ BANKARSTVA NOVOG DOBA

Nedavno sam učestvovao na panelu o digitalizaciji na Ekonomskom fakultetu u Podgorici i nakon diskusije o trendovima, potrebama novog doba i prezentacije noviteta u digitalnom bankarstvu, jedna studentkinja je upitala da li će digitalizacija ugroziti radna mjesta s obzirom da će u jednom dijelu mašine i procesi zamijeniti ljude, te da li je ona kao takva uopšte poželjna za crnogorsko društvo?!

Pomislio sam u trenutku da se onda traktor može smatrati jednim od najvećih neprijatelja društva, bar u XX vijeku, iako vjerujem da se sa nama ne bi složio onaj zemljoradnik kome je upravo traktor omogućio bolje uslove za život njega i njegove porodice.

Dakle, kada pričamo o razvoju i trendovima postoje tri moguća scenarija: 1) možemo kreirati trendove; 2) možemo pratiti trendove i 3) možemo kaskati za trendovima. Lično, i sa drugim scenarijom bih bio zadovoljan, za početak. Naše društvo bi tako spoznalo sve prednosti digitalizacije i ubrzavanja procesa, smanjenje administracije i kreiranje pozitivnog biznis ambijenta. Značajan broj mladih bi, umjesto što razmišljaju kako im komplikovana administracija daje realnu moć u nesavršenom sistemu, shvatili da prava moć leži u znanju i sposobnostima i da na taj način postaju sami kreatori svog puta i odgovorni za svoje rezultate, te da je njihov poligon za rast mnogo širi od lokalnog. To je jedina razvojna šansa Crne Gore, jer u suprotnom okruženje će nas sputavati na putu napretka, a mladi će i dalje težiti zaposlenju u državnoj upravi.

Na današnji dan banke, zajedno sa IT kompanijama i mobilnim operatorima, kreiraju trendove u crnogorskom društvu, a opet zaostaju za okruženjem usljed nepovoljnog ambijenta za brži razvoj digitalizacije. Ipak, danas banka klijentima može praktično stati na dlan, jer većinu bankarskih usluga mogu obaviti preko interneta, te putem mobilnog telefona, koristeći različite aplikacije razvijene da bi olakšale klijentima pristup bankarskim proizvodima, bez odlaska u banku.

U perspektivi svi bismo željeli da dostignemo “End to End”, a to podrazumijeva zaokruživanje poslovnih procesa od početka do kraja kroz jedan poslovni tok u okviru neke aplikacije/sistema. Na taj način “End to End” akcija kupca rezultira konačnim odgovorom kupcu i on tom prilikom ne mora sebe izlagati dodatnim naporima, niti je potrebno da se upušta u administrativne bitke za ostvarivanje svojih prava. Zato je od izuzetne važnosti da nastavimo putem dalje digitalizacije bankarskih proizvoda i usluga.

Za ovako nešto nam je potreban pogodan regulatorni okvir koji će podstaći digitalizaciju, a ne samo je omogućiti. Tu do izražaja dolaze relevantne institucije koje diktiraju pravila igre. Iste one institucije koje su djelimično uticale na kreiranje pogrešnih uvjerenja iz prvog pasusa, a što se ujedno i svodi na suštinu izazova koji je pred nama. Zato smatram da promjene ne mogu biti prividne, već suštinske, po potrebi i radikalne i onda ćemo imati i značajno bolje rezultate.

Na kraju, budućnost bankarstva vidim u automatskoj analizi i obradi podataka, na bazi analitičkih modela koji će na brži i efikasniji način upravljati rizicima i omogućiti jednostavnije procese, posebno imajući u vidu da svakim danom podaci do kojih dolazimo sve više odgovaraju stvarnosti/realnosti. Vjerujem da će i program “Evropa sad” tome dodatno doprinijeti i omogućiti realnije sagledavanje privredne slike.

Share this: