Sadržaj
- Šta očekujete od nove Vlade da uradi po pitanju ekonomije države i pomoći privredi?
U ovom trenutku jasno je da se privreda Crne Gore jednostavno rečeno bori za opstanak.
Od nove Vlade očekujemo da u granicama svojih mogućnosti uradi sve na kratkoročnim mjerama pomoći privredi, ali i da radi na mjerama koje bi na srednji i duži rok doprinijele da se prevaziđe situacija koja nas defiiše kao visoko uzvozno zavisnu ekonomiju, što se u krajnjem reflektuje naglašenim trgovinskim deficitom tj. negativnim bilansom, kada je u pitanju odnos uvoza i izvoza. Očekujemo da će Vlada osnažiti konsultacije sa poslovnim organizacijama, kako bi na partnerskim osnovama zajednički nalazila najbolja i najefikasnija rješenja i tako se odlučno suočili sa mnogobrojnim izazovima.
Da bi ekonomija napredovala neophodno je da imamo jednostavnu regulativu, stabilnost i naravno kvalitetan i efikasan servis administracije. Očekujemo da Vlada poseban fokus stavi na sve vidove poreskog rasterećenja privrede, ali i da zajedno sa poslovnom zajednicom osmisli i realizuje projekte, usmjerene ka izvozu odnosno proizvodnji i preradi, kako bi se supstituisao uvoz, tj. ublažio ogroman trgovinski deficit.
Više puta smo iskazali naše očekivanje da će se ići ka istinskoj digitalnoj transformaciji administracije i privrede. U tome, pored brzih i efikasnih servisa države za građane i privredu, vidimo i niz poslovnih šansi za privredu.
Očekujemo da će Vlada na svim tenderima koje država i lokalne administracije raspišu, naći zakonske mogućnosti da prioritet daju domaćim kompanijama.
Na polju privlačenja stranih direktnih investicija, mnogo snažniju ulogu bi trebala da igra naša ekonomska diplomatija i tu očekujemo reforme ovog sektora.
Očekujemo da će Ministarstvo za ekonomski razvoj ali i druga nadležna ministarstva, analizirati funkcionalnost i opravdanost postojanja različitih savjeta, te da će se u savjete koji se bave ekonomijom, uključiti zainteresovane poslovne organizacije koje mogu i žele da daju doprinos.
- Do sada je prethodna vlast usvojila tri paketa pomoći privredi. Da li je ta pomoć bila dovoljna da se privrednicima pokriju gubici nastali zbog posljedica pandemije i odluka o zatvaranju i ograničavanju rada velikog dijela privrede?
Dosadašnji paketi pomoći, s obzirom na stanje u kojem se privreda nalazi, ni izdaleka nisu bili dovoljni da bi se pokrili nastali gubici privrede.
Nažalost realnost je takva da javni dug i budžetski deficit jednostavno ograničavaju, ili bolje rečeno, vežu ruke za onu pomoć koja je zaista potrebna privredi. Cijenimo da je državna pomoć privredi ustvari investicija i da jedino sa još snažnijom podrškom, privreda može da stvara novu vrijednost i puni budžet. Koliko god to zvučalo nepopularno, aktuelna društveno-politička situacija nažalost skreće pažnju sa ključne teme, odnosno sa problema koji nas sve tište, a to je kako sačuvati radna mjesta, eknomsku supstancu i doći do zelene grane kada je ekonomija u pitanju.
- Da li je privredi neophodan četvrti paket mjera i šta bi on trebalo da sadrži? Koje su to prioritetne mjere i vrste pomoći koje bi četvrti paket pomoći morao da ima?
Privredi je potrebna kontinuirana pomoć kako u sektoru turizma i ugostiteljstva tako i ostalim granama koje su snažno pogođene.
Naglašena nelikvidnost, pad prihoda i zaduženost privrede, su problemi koji se moraju hitno rješavati, pri čemu poseban fokus treba staviti na mjere podrške malim i srednjim preduzećima. Iako je situacija složena, ona bi nam mogla poslužiti kao dobar osnov da Crna Gora ujedini sve svoje znanje, potencijale i resurse u pravcu ekonomskog oporavka i razvoja.
- Koliko će CG privredi biti potrebno vremena da se oporavi od posledica pandemije, s obzirom da je oporavak od ekonomske krize dugo trajao?
Procjene vremena oporavka su jako nezahvalne. U scenariju da se vakcina protiv korone pokaže djelotvornom i da ne dođe do nekih novih poremećaja na globalnom nivou, povećaće se protok ljudi, roba i kapitala, odnosno krenuti ka oživljavanju svjetske ekonomije. Kada je u pitanju Crna Gora, 2021. godine, uz povoljan zdravstveni bilten, moglo bi se krenuti ka nešto pozitivnijim ekonomskim pokazateljima. Ipak uzimajući u obzir sve faktore, oporavak naše ekonomije i vraćanje na pozitivne ekonomske parametre, neće biti brz ali kao mali sistem imamo mogućnost da zajedničkim djelovanjem taj proces ubrzamo. Naravno restrukturiranje privrede i otklanjanje niza slabosti koje su se pokazale u protekloj godini ali i ranije, nije posao za kratak rok.
- Kakav je Vaš stav o Montenegro erlajnsu i Aerodromima? Da li država treba da nastavi da pomaže MA i održi ga u životu, te da li s druge strane Aerodrome treba dati pod koncesiju?
Svjedoci smo ovih dana da je pitanje statusa Montenegro Airlines-a i najava mogućeg gašenja otvorio snažnu polemiku i da je isto mnogo više tretirano kroz političko emotivnu, a ne ekonomsku prizmu. Istine radi, u javnosti su se pojavili ekonomski osvrti pro i kontra: argumentacijom u prilog opstanka ali i argumentacijom u prilog gašenja kompanije zbog nagomilanih dugova, lošeg upravljanja i ekonomske neodrživosti u postojećim okolnostima. Mišljenja sam da u centru pažnje treba da budu kvalitetne i objektivne ekonomske analize. Svakako da Crna Gora mora učiniti sve da ima svoju zdravu i održivu avio kompaniju. Naravno, gazdovanje tom kompanijom mora biti domaćinsko i usmereno ka pozitivnim poslovnim rezultatima. Loša putna infrastruktura čini nas jako zavisnim od avio saobraćaja i treba učiniti sve da se nađe održivo i zakonito rješenje. Što se tiče sudbine Aerodroma, da li ili ne ići u koncesiju, cijenim da država kada god to može, zadrži u svojim rukama resurse i kompanije od stratešog značaja.
- Kakva će biti po Vašem mišljenju 2021. godina u ekonomskom smislu?
U prethodnom dijelu intervjua sam dao ocjenu da će 2021. godina biti prepuna izazova, ali se nadam da zajedno možemo u fokus staviti ekonomiju i krenuti ka njenom oporavku.
Asocijacija menadžera CG će svakako intenzivirati komunikaciju sa Vladom i resornim ministarstvima, posebno u pravcu kreiranja stimulativnog poreskog ambijenta, jednostavne i predvidive poreske politike i zakonske regulative, podizanja efikasnosti servisa za privredu i građane, kao i još snažnijoj podršci preduzetništvu. Poseban fokus treba staviti ka daljim reformama obrazovnog sistema koji će od najranijih dana stimulisati kreativnost, inovativnost i preduzetnički duh i na taj način stvarati kvalitetnu kadrovsku bazu za privredu.
Utorak, 5. januar 2021. godine.