Sadržaj
Šta su najveći izazovi menadžmenta današnjice i koliko je za razvoj čitavog društva značajno razvijati kvalitetne menadžere na liderskim pozicijama u kompanijama, neke su od tema o kojima smo razgovarali sa dr Draganom Vujović Đermanović, ženom decenije u oblasti liderstva i jednom od TOP 100 preduzetnica Evrope, koja će uskoro posjetiti Podgoricu.
AMM: Nestabilna geo-politička situacija, tehnološki i organizacioni izazovi, sve zahtjevnije tržište i sve brojnija konkurencija samo su neki od izazova sa kojima se suočavaju biznisi u našoj zemlji, ali i globalno. Šta Vi vidite kao najveće poslovne izazove današnjice?
DRAGANA: Biznisi nisu ostrvo. Biznisi su deo sistema spojenih sudova celog društva. Izazovi poput geo-političke situacije i tržišnih previranja su jaki ali su to spoljašnji izazovi. Na sve što nam se događa utiču tri aspekta: mi sami, drugi ljudi i okolnosti. Mi ne možemo da utičemo na brojne spoljašnje okolnosti; na druge ljude možemo uticati malo. Najbrže razvojne promene i progres možemo pokrenuti iznutra, tako što počnemo od nas samih jer je to deo kompleksne tržišne jednačine na koji jedino i možemo da utičemo. To što ne radimo na sebi koliko bismo mogli je izazov izazova modernih menadžera. Problem je, međutim, što menadžeri do kraja ne razumeju šta uopšte znači ta, sad već floskula, rad na sebi.
AMM: Šta biste rekli da je “rad na sebi” i kako takav rad može uticati na poslovanje?
DRAGANA: Naš cilj u biznisu mora biti sveobuhvatni rast. Profit, skaliranje, osvajanje novih niša i tržišta su samo posledice sveobuhvatnog rasta organizacije. Nema rasta kompanije bez rasta njenih lidera i zaposlenih, pa su tako na dugi rok uvek upitni rast profita, skaliranje i druge poslovne metrike. Evo kako ja vidim “rad na sebi”. Poslovni ljudi treba da rade bolje – ne više; treba da bolje rade to što rade. Da u manje vremena postignu više, da donose više pametnih odluka, da kreiraju više novih menadžera koji će ih odmeniti i omogućiti brži rast kompanije. Da bi radili bolje, menadžeri moraju znati bolje. Tu nastaje prvi veliki problem jer nova znanja nije lako steći. Ne pričam ovde samo o tome da platite neki kurs ili angažujete trenere i savetnike da nešto utegnu i učine da izgleda da radite bolje. Izgledati bolje i biti bolji često su sasvim različite stvari. Da biste nešto bili treba da znate kako to da budete i da ste u stanju da to ponavljate iznova i iznova. Svako može da izgleda bolje, pametnije, uspešnije. Samo oni koji pametno rade i znaju kako to rade zaista jesu bolji, pametniji i sledstveno uspešniji od ostalih. Tako je kod nas, ali tako je svugde. Treba uočiti razliku između suštine i jeftine dekoracije.
AMM: Sticanje novih znanja ne djeluje tako teško u današnje vrijeme, zar ne?
DRAGANA: Sticanje novih znanja danas i jeste i nije teško. Nije jer su nam na raspolaganju nepregledne reke znanja, iskustva, primera i studija slučaja. Međutim, ipak je i teško jer znanje nije isto što i informacije. Informacije nas teraju da mislimo. U zavisnosti od toga da li mislimo kao svi drugi ili drugačije – divergentno, kritički, lateralno i kreativno, mi ćemo na osnovu dostupnih informacija uraditi nešto, ili ništa ili ćemo čak uraditi nešto pogrešno. Jedan moj klijent je čudesan u brzini usvajanja novih informacija, prava enciklopedija! Pa tako svakoga dana nešto novo usvoji i odmah želi da to implementira bez znanja o procesu, razumevanja svojih ljudi i neretko u disharmoniji sa već definisanim ciljevima u svojoj kompaniji. I tako, malo po malo, povećava disaglasje unutar svoje kompanije u kojoj ljudi sve više osećaju da nedostaje jasan pravac i smer. Njegovi ljudi ne mogu da prate njegovu brzinu pa zaostaju zbunjeni dok on ostaje frustriran jer smatra da nema sagovornike dostojne svojih kapaciteta. Informacije nisu isto što i znanje. Znanje je razumevanje ljudi, procesa, proizvoda i okruženja koje, pojačano iskustvom, unosi mudrost u poslovanje i red na tržište. Neki od nas nisu voleli da uče ni kad su morali, to je istina. Mnogi od nas žele da uče kao zreli ljudi, ali ne znaju kako ili ne znaju šta ili ne znaju kako da upamte i naučeno povežu i iskoriste u svom biznisu. Ukoliko ne naučimo da stičemo znanje (ne da usvajamo puke informacije), ne možemo raditi bolje. Treći deo rada na sebi je zapravo rezultat toga da radimo bolje i znamo bolje – a to je da živimo bolje. Rad na sebi mora voditi ličnom i opštem boljitku. Kada radite bolje i znate bolje, onda i živite bolje. Tako sve oko nas postaje bolje. Spoljni uticaji gube na značaju a ceo svet prilika se otvara kao pogled na prostranstva sa samog Lovćena!
AMM: Šta svaki menadžer i poslovni čovjek može da primijeni odmah pa da radi, zna i živi bolje?
DRAGANA: Pre svega da zna šta hoće! Šta tačno hoće od sebe i za sebe. Onda da razume zašto to hoće – jer možda mu odgovor na ovo drugo pitanje pokaže bolji način da ostvari ono što želi. Začudili biste kada biste znali koliko menadžera ne zna tačno šta hoće – ovde ne pričam o poslovnim projekcijama i ciljevima firme, već o onome što Ti hoćeš kako bi zaposlenima i celoj firmi dao baš ono što im treba. Sledeći je korak da mapira šta sve jesu njegove uloge u poslu i životu u ovom trenutku. Nikada nismo jedna uloga – samo šef, vlasnik, direktor. Svako od nas je pored toga i kolega, partner, ljudsko biće sa razvojnim i telesnim potrebama i moramo voditi računa o zdravlju uma i našeg tela; onda su neki od nas roditelji, neki od nas imaju hobije oko kojih smo strastveni ili prijatelje koji nas ispunjavaju. Ukoliko sve ove i neke druge važne uloge koje imamo ne mapiramo, ne definišemo šta u svakoj od tih uloga želimo da postignemo u tekućoj godini i ne definišemo barem tri aktivnosti koje ćemo redovno raditi kako bismo to postigli postajemo kao list na vetru – svačiji i ničiji. Ako ne znamo ko smo (sve), šta tačno hoćemo (od sebe i drugih) i šta ćemo tačno da radimo (redovno) da bismo ostvarili svoje ciljeve ne možemo biti dobri menadžeri, dobri šefovi, a teško nam je i da budemo dobri ljudi. Dobro počenje iznutra. Tek onda možemo da ugibamo i savijamo spoljašnjost i umanjimo spoljašnje uticaje. Mapirajte sebe da sortirate svoj biznis. Onda tome (pod)učite svoje saradnike, pa svi zajedno uživajte u sinhronizovanom plesu smisla gde svako daje najbolje jer je to dobro za njih, vas i firmu.
AMM: Gošća ste Asocijacije menadžera Crne Gore desetog novembra. Šta je tema Vašeg predavanja?
DRAGANA: Dolazim na poziv menadžmenta AMM koji iz godine u godinu potvrđuje svoju relevantnost i kredibilitet aktivnim doprinosom razvoja menadžera Crne Gore. Predstaviću pet zaboravljenih lekcija menadžmenta i opisati gde u biznisu grešimo, zašto nam to niko ne kaže i šta možemo da uradimo odmah da budemo uspešniji menadžeri i lideri. Nakon predavanja otvorena sam za pitanja i debatu i veoma se radujem ponovnoj poseti Podgorici.