office@amm.co.me +382 20 230 778

Od trećeg paketa očekujemo strateške mjere i podršku mikro, malim i srednjim preduzećima

  1. AMM je sredinom aprila uputila dopis premijeru Dušku Markoviću sa predlogom 20 mjera za oživljavanje privrede i smanjenje negativnih efekata nadolazeće ekonomske krize. Koje su ključne preporuke u tom dokumentu?

U samom koncipiranju naših predloga mjera i preporuka pošli smo od toga da kao krovna strukovna ali i poslovna organizacija, damo naš doprinos tako što ti predlozi neće biti koncipirani kao široka lista realnih potreba privrede i pretvoriti se u listu želja, već da budu realistični, operativni i ostvarljivi sa osnovnim ciljem da se naša privreda što prije vrati u funkciju i redovne poslovne tokove. Upravljanje trenutnom ekonomskom krizom ali i naša ekonomska održivost na srednji i duži rok, dominantno zahtijeva širok konsenzus, snažno partnerstvo, nastavak konsultacija, međusobno razumijevanje i prihvatanje kvalitetnih predloga od strane predstavnika realnog sektora. Cijenimo da postoji prostor i potreba da zajednički rješavamo ekonomska pitanja i da sve dobronamjerne, konstruktivne i kvalitetne inicijative Vlada Crne Gore razmotri i uključi u svoju agendu. U tom pravcu je išao predlog Asocijacije menadžera za formiranje Nacionalnog strateškog tima (NST). Sam naziv tog tijela i nije presudan.

Procjene o efektima i trajanju globalne ekonomske krize su različite. Takođe ne treba zanemariti mogućnost da se pandemija ponovi, tako da se moramo naučiti i prilagoditi da funkcionišemo i živimo sa tim rizikom i prihvatimo činjenicu da kako god razmišljali ili se osjećali, ekonomija nam je zaista nešto zajedničko. Polazeći od toga, Nacionalni strateški tim bi permanentno radio na osmišljavanju i unapređenju mjera podrške, oporavka i razvoja privrede, kroz uključivanje relevantnih institucija i organizacija a posebno predstavnika realnog sektora.

Zavisno od procjene, a na bazi konsultacija sa ostalim akterima ekonomskog i društvenog života, Vlada bi jasno precizirala i definisala ulogu, zakonski okvir, djelokrug i sastav tog tijela. Konceptualno ono bi okupilo stručne ljude iz različitih sfera ekonomskog i društvenog života, sa jasnim ciljem da pomogne državi u prevazilaženju trenutne ekonomske situacije, ali i u daljem dugoročnom ekonomskom oporavku i razvoju naše privrede.

Konkretno u paketu 20 preporuka cijenimo da je svaka od njih na svoj način važna. Istakao bih preporuke u pravcu podrške likvidnosti privrede, podrške i zaštite domaće proizvodnje i poljoprivrede, poreskih olakšica, podizanje efikasnosti, podrške turističkoj privredi, orijentisanje ka domaćem IT sektoru, korišćenja prednosti digitalne transformacije, stimulisanja preduzetništva, definisanja i ulaganja u ključne privredne grane, beskompromisne borbe sa sivom ekonomijom, potrebu još snažnijih i novih aktivnosti na planu privlačenja stranih direktnih investicija, uz aktivniju i snažniju ulogu i podršku ekonomske diplomatije Crne Gore na tom planu.

  1. Šta konkretno očekujete od trećeg paketa Vlade za podršku privredi, nakon najave premijera da neće biti samo sanacioni?

Uzimajući u obzir sve okolnosti, AMM je mišljenja da je Vlada u početnoj fazi sa prva dva seta mjera, pravovremeno reagovala. Naravno uvijek postoji razlika između realnih potreba privrede i realnih mogućnosti. Bez obzira na sve, čini se da su se stvorile pretpostavke da zajedno i jedinstveno radimo na oporavku crnogorske ekonomije.

U odgovoru na Vaše prethodno pitanje sadržan je dio očekivanja AMM-a od trećeg seta mjera koje bi Vlada trebala da donese. Svakako najveća pomoć privredi je podrška likvidnosti ali i odlučna borba sa sivom ekonomijom i jasan, jednostavan i stimulativan ambijent za poslovanje. Očekujemo da će značajan dio paketa biti usmjeren na podršku sektora mikro, malih i srednjih preduzeća. Voljeli bi da nije tako ali smo mišljenja da treći paket mjera sigurno neće biti i poslednji. Mnogo faktora će uticati na dalje kretanje ekonomije a oni bi se mogli u najkraćem svrstati u globalne zdravstvene i ekonomske faktore, regionalne do onih koji se tiču političke i bezbjednosne stabilnosti. Na nama je da u u najboljoj vjeri i odgovorno djelujemo na sve one stvari na koje možemo uticati ili bolje rečeno, da svi uradimo i damo najbolje što je do nas i tada možemo očekivati rezultate korisne za građane, privredu i našu državu.

Od trećeg seta mjera očekujemo da pored tzv. intervencionističkih mjera usmjerenih ka efikasnoj, hitnoj i nadasve neophodnoj pomoći i podršci privredi, veliki dio bude  dugoročnijeg  tj. strateškog karaktera. U više navrata smo naglasili da ova kriza nije izazvana ekonomskim razlozima ali ona nam je jasno pružila sliku prednosti i slabosti naše ekonomije, kao i problema koji nas u dužem periodu i sa većim ili manjim intenzitetom opterećuju. Kako god to zvučalo ista nam je na neki način dala jasne smjernice u kojem pravcu treba da ide naš ekonomski oporavak i kasniji razvoj. U osnovi pored znanja i resursa biće nam jako potrebna blagovremenost, efikasnost i sistematičnost u rješavanju svih tih pitanja.

  1. Imate li neke ilustrativne podatke kako je epidemija koronavirusa, iz koje upravo izlazimo, uticala na sektor mikro, malih i srednjih preduzeća?

Očigledno je da većina mikro, malih i srednjih preduzeća već osjeća i očekuje dalji pad tražnje za njihovim proizvodima i uslugama, što u krajnjem produkuje bojazan od smanjenja broja zaposlenih. Takođe nema jasnih vremenskih odrednica ili procjena trajanja krize i u takvim okolnostima najveći dio MSP očekuje pomoč i podršku države.

Kod svih ekonomskih kriza uz manje ili veće varijacije, najviše je pogođen i ugrožen sektor mikro, malih i srednjih preduzeća, zavisno od grane i djelatnosti. U Crnoj Gori MSP veoma rijetko ili skoro nikako ne raspolažu sa rezervnim fondovima, najčešće imaju srednju ili visoku stopu zaduženosti, a njihov opstanak dominantno zavisi od kretanja tražnje za njihovim proizvodima i uslugama na kratak i rjeđe na srednji rok. Poznato je da i u boljim ekonomskim okolnostima postoji tzv. visoki procenat MSP koja ne opstanu, tako da ovakve snažne ekonomske krize još više povećavaju broj preduzeća koja ne prežive. Nesporno je da su MSP važan faktor sa aspekta generisanja privrednih aktivnosti, zapošljavanja, inovacija i kreiranja novih vrijednosti.

U tim okolnostima očekivanja od države su velika u pogledu prevencije budućih ekonomsko socijalnih problema, koji bi mogli produkovati u prvoj fazi smanjenje zarada ili broja zaposlenih, ili u najgorem gašenje naglašeno velikog broja mikro, malih i srednjih preduzeća.

U principu ekonomske krize djeluju destimulativno kada su u pitanju ulaganja i preduzetništvo, tako da je neophodno unaprijediti sadašnji okvir za razvoj preduzetništva i podršku MSP-a, još bolje i kvalitetnije osmisliti, racionalizovati i u svim segmentima društva podići razumijevanje za značaj ovog sektora.

  1. Generalno i po nekoj vašoj opštoj ocjeni, kako su se menadžeri pokazali u upravljanju krizom nakon izbijanja pandemije?

Teško je generalno odgovoriti na to pitanje. Zavisno od veličine preduzeća, preduzetničkih i menadžerskih znaja, grane ili sektora, neki menadžeri su i prije pojave pandemije pratili kretanja i imali u svojim kompanijama tzv. plan i mjere kriznog menadžmenta.

Objektivno cijeneći, taj broj nije preveliki ali treba praviti razliku između velikih korporacija i srednjih ili malih i mikro preduzeća. Postoji veliki prostor i naglašena potreba za intenzivnim unapređenjem menadžerskih znanja i vještina, ne samo u pogledu kriznog menadžmenta već generalno u pogledu upravljanja kompanijama i sistemima različitih veličina i strukture vlasništva, od privatnih preduzeća do kompanija u državnom vlasništvu. Kompanije i njihovi lideri se moraju prilagoditi i pratiti dešavanja, uskladiti svoje organizacije i načine upravljanja i poslovanja sa trenutnim i dolazećim okolnostima. U tom pravcu je išla i jedna od naših preporuka da država zajedno sa AMM-om i ostalim organizacijama iz realnog sektora, osmisli i podrži programe za mikro, mala i srednja preduzeća, posebno u oblasti unapređenja menadžerskih znanja i vještina, reorganizacije kompanija, upravljanja krizama, prilagođavanja promjenama, projekt menadžmenta i slično.

Konkretno ako se osvrnemo na one aktivnosti koje je sprovela Asocijacija menadžera Crne Gore, kao krovna organizacija menadžera ali i na predloge koje je dala, cijenim da se menadžerska struka odgovorno i profesionalno ponijela. Inputi koje smo dobili od strane našeg članstva, a posebno Upravnog odbora u kojem se nalaze ljudi koji upravljaju malim, srednjim i velikim preduzećima sa različitom strukturom vlasništva, pokazali su da naša država u realnom sektoru i na upravljačkim pozicijama ima potencijal koji posjeduje kompetenciju i volju da pomogne ne samo svojim kompanijama i institucijama na čijem su čelu, nego i široj poslovnoj zajednici i u konačnom Crnoj Gori.

U tom kontekstu drago nam je da je Asocijacija menadžera od strane Vlade Crne Gore prepoznata kao kompetentan partner.

  1. Da li se može spasiti ovogodišnja turistička sezona? Šta raditi da se popune plaže, makar domaćim i gostima iz regiona?

Kao što Vam je poznato Asocijacija menadžera je na samom početku ovih negativnih ekonomskih kretanja, istakla da će se najbolja rješenja za podršku sektoru turizma naći ukoliko se pođe od pretpostavke da ova turistička sezona neće biti uspješna. Nezahvalno je procjenjivati u kom procentu će se ostvariti turistički prihod. Svakako, daleko je od onog što smo ostvarivali u prethodnih par godina ili od projekcija za 2020. godinu koje smo imali prije korone. U ovim okolnostima jasno je da najveće potencijalno tržište predstavljaju domaći turisti i turisti iz regiona, naravno ne u mjeri potrebnog. Nažalost svjedoci smo da će na krajnji ishod ove turističke sezone uticati i niz okolnosti i faktora, a ne samo cijene i kvalitet usluge. Turistički poslenici, njihove organizacije ali i menadžeri iz te oblasti dali su svoje sugestije i promišljanja. U tom pravcu treba maksimalno uvažiti i podržati njihove stavove i preporuke jer oni najbolje znaju i osjećaju što je činiti.

  1. Ranije ste izjavili da Crna Gora nakon epidemije mora svoj dalji razvoj usmjeriti ka mnogo većoj proizvodnji i još snažnijoj stimulaciji i zaštiti domaćih proizvođača. Koje poteze država da treba da povuče u tom smjeru?

Dajući zasluženo mjesto turizmu, od samog osnivanja AMM skreće pažnju na potrebu takozvane reindustrijalizacije i diversifikacije koristeći prirodne potencijale i potrebu za što manjom uvoznom zavisnošću i maksimalnom zaštitom, podrškom i stimulacijom domaće proizvodnje i privrede. Uostalom i prije pojave ekonomske krize mnoge države su raznim metodama štitile ili u najmanju ruku davale prednost domaćim proizvođačima i kompanijama, počev od uvoznih kvota do tenderskih uslova i tako dalje.

Proces usmjeravanja ka domaćim potencijalima ne treba odlagati. Evidentna globalna ekonomska kriza je i prilika da realno sagledamo sve resurse kojima Crna Gora raspolaže i definišemo nove pravce njene ekonomske održivosti i razvoja.

  1. Dobili ste podršku i pokroviteljstvo od države za projekat digitalizacije Crne Gore, a u saradnji sa Vladom ste organizovali dva digitalna samita DigitalOn. U čemu je značaj digitalne transformacije i koliko smo odmakli u tom procesu?

Cijenimo da je podrškom organizaciji dva digitalna samita „DigitalOn“, Vlada pokazala otvorenost i spremnost da podrži proces digitalne transformacije i kvalitetne projekte na tom polju. Očekujemo da ćemo i dalje imati podršku i nastaviti sa realizacijom projekta ali i drugih aktivnosti u ovoj i ostalim oblastima.

Podsjećanja radi, Asocijacija menadžera je značajan fokus i kapacitete usmjerila na formiranje i rad Odbora za digitalnu transformaciju. Činjenica je da smo prvi u Crnoj Gori formirali jedno takvo tijelo, definisali i promovisali oblast digitalne transformacije kao strateški značajnu, ne samo za našu organizaciju već i za Crnu Goru uopšte. Drago nam je da smo na neki način bili inspiratori i doprinijeli da i druge poslovne organizacije formiraju slična tijela i rade na ovom polju.

Želim da istaknem da smo sa Privrednom komorom Crne Gore i njihovim Odborom udruženja ICT, u proteklom periodu realizovali niz aktivnosti na polju digitalne transformacije. U vezi sa tim očekujemo da će zajednička inicijativa AMM-a i PKCG-a za formiranje Digitalne koalicije biti prihvaćena i podržana od strane Vlade CG.

Aktuelna situacija i okolnosti su ukazale na sve prednosti koje pruža digitalna transformacija. Ova tema zahtijeva i širu elaboraciju ali u najkraćem, digitalna transformacija pomaže da se podigne efikasnost poslovanja u svim sferama, da se smanje barijere, da građani i privreda imaju efikasan servis od države, a što je posebno važno uz kvalitetno i strateško pristupanje svih činilaca gdje prvenstveno mislim na državu, privredu i nauku, u toj oblasti se mogu otvoriti i nove poslovne šanse. Ukoliko aktivno i predano radimo na sprovođenju digitalne transformacije, imamo šansu da budemo konkurentni. Poslednja situacija je pokazala da kompanije i institucije koje su radile na uvođenju novih tehnologija i svojoj digitalnoj transformaciji imaju mnogo veću šansu. Ne treba podsjećati koliko je tehnologija napredovala i kolike mogućnosti pruža.

U odgovoru na Vaše pitanje rekao bih da su napravljeni kvalitetni početni koraci ali da se mora još efikasnije prihvatiti neophodnost ali i sve šanse koje ovaj proces pruža. U tom pravcu značajna je uloga države i lokalnih samouprava u smislu kreiranja kvalitetnog zakonskog okvira ali i stimulisanja i podrške. Naravno privreda i naučna zajednica imaju veoma značajnu ulogu u procesu digitalne transformacije Crne Gore.

  1. Koliko su efikasni servisi koje državna i lokalne administracije pružaju građanima i privredi? Imate li primjedbi?

Upoređujući sa nekim ranijim periodima može se reći da se podiže stepen efikasnosti državne i lokalne administracije. Međutim efikasnost servisa nije na onom nivou za koji bi se moglo reći da je adekvatan potrebama privrede i građana. Mnogo je razloga za to i evidentno je da postoji potreba i prostor da se još više radi na planu podizanja efikasnosti i kvaliteta usluga koje se pružaju. S tog aspekta, ukoliko je servis koji administracija pruža privredi manje efikasan to sigurno spada u nevidljive biznis barijere, a u širem i kočnicu privrednog razvoja. Ono što je potrebno privredi i građanima jeste da u maksimalnoj mogućoj mjeri, zavisno od djelatnosti, svoje poslove završavaju na jednom mjestu i uz najmanji mogući protok vremena tj. u najkraćem roku. Ovdje se radi o jednom procesu koji traži prihvatanje pristupa i shvatanja da je administracija svojim servisima u službi građana i privrede koji to finansiraju. Cijenimo da naše realne potrebe ali i proces pristupanja EU doprinose da sve više uviđamo značaj podizanja kvaliteta i nivoa efikasnosti administracije.

  1. AMM predsjedava Asocijacijom menadžera Jugoistočne Evrope čije je sjedište u Podgorici. Koje aktivnosti planira to udruženje do kraja godine?

Aktuelna dešavanja ukazuju na značaj regionalne saradnje, potrebu povezivanja menadžera, lidera i privrednika, a samim tim i značaj ovakve i sličnih regionalnih organizacija i inicijativa. Podsjećam da smo na samom početku tzv. korona krize organizovali Prvu online konferenciju u Crnoj Gori pod nazivom „Ekonomija u doba korone“, u kojoj su aktivno učešće uzele kolege iz Srpske asocijacije menadžera SAM, a pratili su je i je kolege iz menadžerskih organizacija sa prostora bivše Jugoslavije. Realizacija konkretnih aktivnosti koje zahtijevaju fizičko prisustvo čelnih ljudi i članova, ali i naših dragih kolega iz Hrvatske, Srbije, Makedonije, BiH i ostalih država regiona, za sada je ograničeno. U redovnom smo kontaktu i naravno da ćemo u skladu sa novonastalim okolnostima, zajedničkim potrebama i interesima članstva definisati domet i konkretne aktivnosti.

Svakako planirana je redovna sjednica predsjedništva Asocijacije menadžera Jugoistočne Evrope AMSEE krajem novembra u Zagrebu, kao i bilateralni sastanci na nivou nacionalnih organizacija iz regiona. Pored komunikacije sa kolegama iz regiona istakao bih značajnu i redovnu komunikaciju sa kolegama iz Evropske konfederacije menadžera CEC.

U zajedničkom fokusu nedvosmisleno je potreba za unapređenjem regionalne ekonomske saradnje, razmjene iskustava i još jačim povezivanjem. Nažalost, dešavanja i aktuelnosti u regionu trenutno nas ograničavaju ali nas ne sprječavaju da sarađujemo i planiramo aktivnosti koje mogu biti od koristi za menadžerske organizacije, naše države i regiona uopšte. 

Izvor: Portal Analitika

Podgorica, 3. jun 2020. godine