office@amm.co.me +382 20 230 778

Asocijacija menadžera Crne Gore i Privredna komora Crne Gore uspješno organizovale panel pod nazivom “Digitalna transformacija – Koliko nam je stalo?” u okviru INFOFEST-a

Asocijacija menadzera Crne Gore i Privredna komora Crne Gore, cijeneću ulogu koju imaju u kreiranju povoljnog poslovnog ambijenta, preko Odbora udruženja informacionih i komunikacionih tehnologija pri PKCG-u i Odbora za digitalnu transformaciju pri AMM-u, i ove godine u okviru INFOFEST-a, organizovali su panel posvećen digitalnoj transformaciji sa pitanjem – Koliko nam je stalo.

Panelisti su bili eksperti iz oblasti od značaja za digitalnu transformaciju, odnosno digitalnu ekonomiju:

  • telekomunikaciona infrastruktura, gospodin Zoran Stanišić, ing elektrotehnike, direktor Sektora za tehniku u M:tel d.o.o. kompanije koja iz godine u godinu prenosi i implementira svjetske trendove na polju telekomunikacija;
  • državni elektronski servisi i legislativa, gospodin Stevan Ljumović, ing elektrotehnike, načelnik odjeljenja za integralni zdravstveni informacioni sistem u Ministarstvu zdravlja, nekadašnji direktor direktorata za eUpravu pri opet nekadašnjem Ministarstvu za informaciono društvo telekomunikacije i poštansku djelatnost;
  • privredni sektor, gospodin Slavoljub Popadić, ing elektrotehnike, izvršni direktor Rudnika uglja AD. Ranih devedesetih gospodin Popadić bio je načelnik sistemskog sektora u Republičkom sekretarijatu za razvoj, u vrijeme kada se počelo sa digitalizacijom državne uprave, direktor Interneta Crna Gora i Crnogorskog Telekoma;
  • Obrazovni sistem, gospodin dr Božo Krstajić, profesor na Elektrotehničkom fakultetu, jedan od autora Strategije razvoja informacionog društva, Strategije pametne specijalizacije, planova i programa za osnovnu i srednju školu, za srednje stručno obrazovanje.

Moderatorka panela gospođa Nada Rakočević, sekretarka Odbora udruženja ICT u Privrednoj komori, vodila je tok razgovora kroz tri seta pitanja, vezujući ih za vremenske odrednice začetaka digitalizacije, trenutnog stanja i projekcije budućnosti digitalne transformacije u Crnoj Gori.

Osvrćući se na dobre početke digitalizacije devedesetih godina prošlog vijeka, panelisti su dali osvrt iz djelokruga svojih aktivnosti i dugogodišnjeg iskustva u ICT-u.

Prema riječima gospodina Stanišića, na polju informacione i telekomunikacione infrastrukture Crna Gora je pratila standarde koji su u to vrijeme bili važeći.

Naglašavajući važnost pravnog okvira, gospodin Ljumović osvrnuo se na prve zakone na polju elektronskih komunikacija koji su u to vrijeme usvojeni u Crnoj Gori: Zakon o elektronskom potpisu i Zakon o elektronskoj upravi koji je bio je jedinstven u regionu, a kojim je država pokazala izuzetnu posvećenost i spremnost da krene putem digitalne transformacije.

Republički sekretarijat za razvoj, osnovan početkom devedesetih godina od strane Vlade, koji su činili mladi inženjeri, birani isključivo prema svojim stručnim kapacitetima, bio je utemeljivač i pokretač digitalizacije u Crnoj Gori. Najbolji studenti bili su okupljeni u Internet Crne Gore koji je dugi niz godina bio najbolji provajder u regionu. Jasno definisan fokus na to šta se očekuje od procesa informatizacije, i šta treba činiti da bi se taj cilj postigao, bio je formula tadašnjeg uspjeha. Da je Republički sekretarijat za razvoj nastavio sa svojim aktivnostima, Crna Gora bi bila vodeća na polju digitalizacije kao današnja Estonija, ocjenjuje gospodin Popović.

O sistemu školstva koji je s kraja 90-ih godina dao uspješne akademce, začetnike usješne digitalizacije, govorio nam je prof. dr Krstajić. Vodeći nas, hronološki, kroz razvoj školstva u ICT, prof. dr Krstajić rekao je da od Više računarske škole s kraja devedesetih, sada imamo ICT orijentisane programe na Univerzitetu Crne Gore, na Prirodno matematičkom i Elektrotehničkom fakultetu, na Univerzitetu Mediteran i Univerzitetu Donja Gorica, te na magistarskom nivou na Ekonomskom fakultetu, ali i dalje nemamo akademsku jedinicu isključivo za Računarske nauke i softver inžinjering. U sistemu osnovnog obrazovanja imali smo revolucionarne pomake uvođenjem informatike koji je u početku koncipiran zajedno sa tehničkim obrazovanjem, a daljim razvojem, predavan od strane nastavnog kadra kao poseban predmet što je bio put kojim se trebalo nastaviti, što nova reforma školstva nije učinila. U srednjim školama i dalje je evidentan mali broj časova posvećenog informacionim tehnologijama. Dobar primjer kvalitativnog iskoraka u srednjim stručnim školama, rezultat je kreiranja novih obrazovnih profila, koji prate potrebe današnjeg tržišta. Ključ za uspjeh ovog procesa bio je aktivno uključivanje u rad radne grupe za izradu programa aktera iz obrazovanja, naučne zajednice, predstavnika privrednih asocijacija te samih privrednika, rekao je profesor dr Krstajić.

Današnje stanje na polju informaciono telekomunikacione infrastrukture gospodin Stanišić ocijenio je kao dobro, ističući da uvijek može bolje. Međutim, iako zakonodavstvo u ovoj oblasti prati savremene trendove, ograničenja postoje u pratećim podzakonskim aktima, koji preciznije definišu odredbe zakona, a koji često ne prate promjene. Primjer je podzakonski akt koji ograničava izgradnju telekomunikacione infrastrukture zbog propisa koji su nastali na osnovu pretpostavke (tada realnog stanja) da su na nekom mjestu postavljene bakarne žice, iako su one odavno zamjenjene koaksijalnim, a danas i optičkim vlaknima.

Još u prethodnom periodu država je jako dobro postavila pravni i normativni okvir. Barijeru predstavlja puna primjena, jer zakonska regulativa ima razna tumačenja. Politička volja je neosporna ali treba postojati pritisak da bi se planirano i realizovalo, zaključuje gospodin Ljumović.

Na pitanje moderatorke da li crnogorska privreda, tj. privrednici razumiju nove principe poslovanja, neminovnost izmjene poslovnih procesa koje sa sobom nosi digitalna transformacija i u kojoj mjeri ih implementiraju, gospodin Popadić je rekao da sve zavisi od pojedinca i njegove želje da posluje po principima savremene digitalne ekonomije.

Reforma školstva nažalost nije donijela željene preduslove sa aspekta ICT-a. U osnovnim školama vratili smo se na pozicije od prije deset godina. Potreba za ICT kadrom je enormno veća od  mogućnosti koje naš sistem školstva može da produkuje, gledajući kvantitativno. Prednost našeg obrazovnog sistema je u njegovoj veličini, jer manji sistem brže prilagođava promjenama i potrebama savremenog tržišta rada. Iako imamo agilni pristup u reformi obrazovanja, evidentno je da se planovi i programi obrazovnih institucija više oslanjaju na potencijal nastavnog kadra, nego na potrebe tržišta rada, ističe profesor dr Krstajić.

Planovi na izgradnji informaciono telekomunikacione strukture imaju izazove u regulatornom okviru, naročito u dijelu pravilnika koje donose lokalne samouprave. U dijelu izgradnje telekomunikacione infrastrukture to se naročito odnosi na  Zakon o planiranju i izgradnji koji nije usklađen sa Zakonom o elektronskim komunikacijama, navodi gospodin Stanišić. Telekomunikacioni operateri nisu zadovoljni odnosom datih i usvojenih primjedbi na zakone koji se tiču elektronskih telekomunikacija, naročito ne u dijelu obrazloženja odbijenih primjedbi.

Gospodin Ljumović, navodeći već implementirane servise u zdravstvu, ističe da je kompleksnost zdravstvenog sistema otežavajuća okolnost za kreiranje one-stop-shop zdravstvenog servisa. Nažalost, iako postoji značajan broj elektronskih servisa oni nijesu dobili punu primjenu. Da li zbog nedovoljne digitalne pismenosti stanovištva ili nedovoljnog promovisanja tih servisa, ostaje dilema. Trenutno je u fazi rad na projekatu Centralnog zdravstvenog kartona, kao i informatizacija, tj. digitalna transformacija rada Kliničkog centra, kazao je gospodin Ljumović.

Dobre pretpostavke koje ima Crna Gora idu u prilog uspješne digitalne transformacije svih segmenata crnogorskog društa. Potrebno je sinergijski raditi na dobrobit svih, rekao je gospodin Popadić.

Kvalietan pristup u izradi obrazovnih programa, aktivno uključivanje svih relevantnih činioca, dao je odličan rezultat u kreiranju programa za stručno obrazovanje, ocjenjuje profesor dr Krstajić.

Nakon panela uslijedila je diskusija.

Zaključak panela:

Definitivno nam je stalo do digitalne transformacije, imamo sve potrebne pretpostavke, kontinuirani rad na unaprjeđenju infrastrukture, servisa i stručnog kadra. Nedostatak jasnog cilja treba fokusirano težiti, možda je posljedica nepostojanja državnog tijela koje će sa najviše pozicije, konsultujući sve relevantne aktere koordinisati,  pratiti i davati smjernice na putu digitalne transformacije na dobrobit cjelokupnog crnogorskog društva.

Panelu su prisustvovali i državni sekretar u Ministarstvu javne uprave, gospodin Dejan Abazović, predsjednik Privredne komore Crne Gore, gospodin Vlastimir Golubović i predsjednik Asocijacije menažera Crne Gore, gospodin Budimir Raičković.