office@amm.co.me +382 67 933 000

Sava Laketić – član UO AmCham Crna Gora i Senior Manager u PwC-u

BUDUĆNOST FINANSIJA

Usled pandemije Covid-19, i globalne zdravstvene i ekonomske krize, kompanije su se našle pred sasvim novim izazovima. Ne samo onim usko povezanim sa problemima u lancu snabdjevanja već i pred pitanjem kako obezbjediti kontinuitet poslovanja u novonastalim prilikama, i kako održati svakodnevne poslovne aktivnosti.

Već sredinom marta 2020. godine svjedočili smo potpunom zaokretu u načinu komunikacije, kako privatne tako i poslovne.  Prve preduzete akcije ogromnog broja kompanija imale su upravo za cilj da omoguće povezanost ljudi i pristup alatima za obavljanje posla. Stoga ne čudi da je cijena akcija na primjer ZOOM-a, kao jednog od najčešće korišćenih komunikacionih alata, za deset mjeseci porasla za gotovo osam puta. Iako ne mislim da nam je bila potrebna pandemija da bi shvatili značaj digitalizacije, nije pogrešno reći da je Covid odigrao najznačajnu ulogu u ubrzavanju tog procesa.

Kao i na sve druge sfere života i poslovanja nova normalnost je uticala i na finansije. Prema istraživanju koje je PwC sproveo na nivou Centralno Istočne Evrope, iako možda iznenađujuće, čak više od 25% kompanija je imalo bolju naplatu potraživanja u toku pandemije. Svim ovim kompanijama zajednički je bio visok stepen digitalizacije funkcije finansija. Rezultati istog istraživanja pokazuju takođe da donosioci odluka manje brinu o dostupnosti digitalnih alata ili dostupnosti sredstava za implementaciju istih, a mnogo više o nedostatku kvalifikovane radne snage, sa posebnim digitalnim vještinama.

Najveći broj kompanija u Crnoj Gori spada u kategoriju mikro, malih i srednjih pravnih lica. I dok nasuprot njima velike kompanije, uglavnom, već koriste napredna softverska rešenja u finansijama, ukljujući i moderne BI alate, male kompanije imaju još mnogo nedovršenog posla na putu digitalne transformacije. Najčešći razlozi za zadržavanje manuelnog ili polumanuelnog načina vođenja finansija su neinformisanost i otpor prema novom, odnosno navike. Neinformisanost prije svega jer vlada mišljenje da su BI rešenja, ERP ili DMS sistemi sa visokim stepenom automatizacije skupi. Naprotiv, postoji veliki broj softvera koji su cjenovno pristupačni čak i mikro društvima, a koji imaju visok stepen automatizacije poslovnih procesa. I ne samo rešenja najvećih svjetskih proizođača već i onih lokalno razvijenih, u Crnoj Gori. Takvi alati omogućavaju da se vrijeme utrošeno na pripremu finansijskih i menadžment izvještaja smanji za 30-40%, i da se vrijeme za analizu izvještaja smanji za čak 75%. Čak vrijeme i novac utrošeni na manuelno izvještavanje nisu najveći problem, već nepouzdanost i neblagovremenost podataka, koji mogu navesti na pogrešne zaključke a u krajnjem i na pogrešne poslovne odluke.

Bitno je napomenuti i da se o mjerenju uspješnosti poslovanja kompanije već sada ne može pričati bez kvalitetnog ESG izvještaja (Environmental, Social and Governance – zaštita životne sredine, društvena odgovornost i korporativno upravljanje). A očekujem da će u bliskoj budućnosti ovo biti i neizostavan dio izvještaja gotovo svih privrednih društava u Crnoj Gori.

Budućnost finansija je dakle u automatizaciji poslovnih procesa, ubrzavanju i povećanju stepena pouzdanosti finansijskih i menadžment izvještaja. Uvođenjem modernijih alata transformacija je samo na pola završena. Drugu polovinu čine prilagodljivi zaposleni sa posebnim setom vještina i visokim stepenom digitalne pismenosti. Kao i u mnogim drugim oblastima na crnogorskom tržištu, kvalitetni ljudski resursi u finansijama su veoma deficitarni. Stoga mislim da ulaganje u razvoj talenata predstavlja ključ uspjeha u budućim, zasigurno dinamičnim tržišnim uslovima.

Share this: