office@amm.co.me +382 67 933 000

Neophodno jedinstvo i fokus na ubrzan ekonomski razvoj

Intervju predsjednika AMM-a za agenciju MINA 

  1. Kakva je Vaša ocjena ekonomske situacije u ovoj godini i koji su najveći rizici po crnogorsku privredu?

Ekonomski parametri za 2021. godinu ukazuju na  oporavak crnogorske ekonomije i moglo  bi se reći  da je oporavak bolji od očekivanog. Jasno je da je tome doprinijela odlična turistička sezona ali i neke aktivne mjere podrške od strane Ministarstva ekonomskog razvoja.

Baziranje naše ekonomije uglavnom na turizam koji je visokosenzitivan i kod nas naglašeno sezonskog karaktera, uz ogromnu uvoznu zavisnost, ne predstavljaju osnov za kvalitetan i održiv ekonomski razvoj i nosi niz rizika što je i prethodni period pokazao. Takav koncept u najmanju ruku sužava mogućnosti da kvalitetno reagujemo u kriznim situacijama posebno u pogledu snabdijevanja.

Svakako da smo sa aspekta veličine tržišta i realnih kapaciteta nedovoljno velika destinacija i teško da možemo uticati na bilo koje ekonomske tokove, ali moramo snažno raditi na iskorišćavanju potencijala posebno u oblasti energetike, proizvodnje hrane, vode i prerade, kako bi supstituisali naglašenu uvoznu zavisnost i povećali izvoznu stranu našeg trgovinskog bilansa. Ohrabruje nas to što je paralelno sa programom ‘Evropa sad’ od strane Ministarstva ekonomskog razvoja, izrađen po nama jedan kvalitetan   dokument, koji je sada u fazi javne rasprave a to je platforma ekonomskog razvoja Crne Gore od 2021-2026. Pomenuti dokument je prilično dobro definisao slabosti naše ekonomije kao i ciljeve na planu razvoja.

Da bi išli u pravcu oporavka i razvoja privrede koju između ostalog karakterišu nelikvidnost, prezaduženost i nedostatak kvalitetne radne snage, neophodne su ubrzane i još snažnije reforme upravo na tim poljima. Ne možemo govoriti o boljem standardu, napretku i članstvu u EU bez snaženja naše ekonomije i podizanja njene konkurentnosti.

Bez obzira na sve zdravstvene, ekonomske, političke i druge izazove, rizike i nestabilnosti, naglašeni sam optimista i vjerujem da Crna Gora ima dovoljno društvene odgovornosti, snage i potencijala da bude jedinstvena i fokusirana na još brži ekonomsko socijalni razvoj.

2. Da li su makroekonomske prognoze za narednu godinu realne i šta bi eventualno moglo prouzrokovati njihovo neostvarivanje?

Prognoze su samo iskaz očekivanih brojki a njihova realnost se oslikava u praksi tj. konkretnom rezultatu. Raduje me da su prognoze za Crnu Goru optimistične u pogledu daljeg ekonomskog rasta.

Vidjeli ste koliko je jedna globalna zdravstvena kriza poremetila i uticala na ekonomske pokazatelje u svijetu i kod nas.

Prognoze smatram realnim ali sa pažnjom treba pratiti sve faktore i kretanja koji mogu uticati na njih, uključujući i zdravstvena, te blagovremeno i adekvatno reagovati kako bi se iste ostvarile.

3. Kako ocjenjujete program Evropa sad? Mnogi smatraju da će poslodavci naći način da izbjegnu povećanja zarada zaposlenima, predviđena programom Evropa sad. Da li može doći do tako nečeg?

Drago nam je da je program ‘Evropa sad’ zaokupio i usmjerio pažnju i interesovanje javnosi na ekonomske odnosno životne teme. Na neki način suočili smo se sa objektivnim potrebama zaposlenih, socijanim stanjem, a nadasve sa realnim ograničenjima i mogućnostima naše privrede.

Crnoj Gori potrebne su korijenite ekonomske reforme kao i fokusiranje cjelokupne zajednice na pitanja održivog ekonomskog razvoja. Ovaj projekat se može posmatrati i iz tog ugla. Da bi primarni cilj tj. podizanje životnog standarda građana bio realizovan, mora se osnažiti realni sektor tj. preduzeti sve mjere i aktivnosti koje će doprinijeti razvoju i konkurentnosti privrede u cilju stvaranja nove vrijednosti i kroz to servisiranju javne potrošnje.

U uslovima kada su svi indikatori siromaštva u rastu, kada životni standard opada pri čemu ne treba zaboraviti ni inflatorne udare i rast cijena energenata, životnih namirnica i drugih inputa, teško da iko može biti protiv jedne ovakve ideje.

Cijenim da podizanje platežne moći stanovništva može uticati i na podizanje potrošnje odnosno podizanje ekonomske aktivnosti ali i na inflatorne tokove.

Asocijacija menadžera je rukovođena maksimom da se svako ulaganje u ljudske resurse isplati, podržala program ‘Evropa sad’. Naravno, visok stepen povećanja zarada treba da prate povećan stepen efikasnosti, odgovornosti i produktivnosti.

Istakli smo i da program nosi sa sobom i određene rizike posebno u nerazvijenim područjima i slabijim privrednim sektorima. Takođe smo bili mišljenja da je s obzirom na veličinu tržišta i atraktivnost u pogledu privlačenja SDI trebalo razmotriti mogućnost da se ne ide u pravcu  povećanja poreskih  stopa,  posebno kada je porez na dobit u pitanju.

Očuvanje i otvaranje radnih mjesta u ovakvim društveno-ekonomski turbulentnim vremenima i zdravstvenim okolnostima, za privrednike predstavlja veliki izazov bez obzira da li se radi o mikro, malim, srednjim ili velikim preduzećima, tako da iz objektivnih razloga može doći i do smanjenja broja radnih mjesta.

Na pitanje da li će poslodavci tražiti načine da izbjegnu povećanje zarada te da li će doći do smanjenja broja radnih mjesta, mogu odgovoriti da je pojedinačnih negativnih primjera bilo i biće, ali ne vjerujem da će isti dominirati.

Misljenja sam da treba djelovati u pravcu afirmacije i podrške onima koji imaju želju da realizuju  preduzetničke ideje i nose rizik privatne inicijative.

Da bi jedan ovakav program uspio, smatram da su paralelno neophodne snažne reforme u svim segmentima, koje direktno ili indirektno utiču na poslovni ambijent i uslove poslovanja.

Zakonodavni okvir treba biti maksimalno pojednostavljen, razumljiv i predvidiv, što treba biti praćeno donošenjem niza mjera podrške u vidu poreskih olakšica, kada su u pitanju ulaganja u edukaciju i  ljudske resurse, nove tehnologije, pa zašto ne i poreske olakšice za kompanije koje ulažu na polju filantropije i druge vidove društveno odgovornog poslovanja i djelovanja. Uz ovo ide naravno i digitalizacija i podizanje efikasnosti i kvaliteta serisa koji administracija pruža građanima i privredi na državnom i lokalnom nivou.

Kreiranje ambijenta koji će stimulativno djelovati na realni sektor je preduslov za stvaranje nove vrijednosti i održive javne finansije. On pored pobrojanog podrazumijeva otklanjanje svih vidljivih i nevidljivih administrativnih i drugih barijera, pristupačnost finansijskim sredstvima kao i sigurnost i stabilnost. Jedino uz ovako definisano okruženje za poslovanje možemo biti atraktivni za domaće i strane investiore. Neophodno je i da djelujemo na promjenu opšte klime i da afirmativnim akcijama i mjerama stimulišemo preduzetništvo i privatnu inicijativu, jer je još uvijek dominantni poslodavac, a nažalost i želja mladih da budu radno angažovani u administraciji ili državnim preduzećima.

Program ‘Evropa sad’ se po svojim ciljevima može definisati kao ambiciozan reformski projekat sa pratećim rizicima posebno zbog stanja realnog sektora. Kao takav zahtijeva konstantno praćenje efekata  i brzo i efikasno reagovanje na sve eventualne poremećaje koji bi se mogli desiti. Uspjeh projekta zahtijeva širok društveni konsenzus, iskrenu posvećenost, otvorenost za konstruktivnu kritiku i prijedloge i političku stabilnost. Cijenim da trenutna situacija na planu političke stabilnosti daje određene razloge za zabrinutost ali se nadam da će se i to prevazići.

4. Koji su ključni problemi sa kojima se privrednici susrijeću u svom poslovanju i kako se oni mogu na najbolji način prevazići?

Pored već pomenutih problema iskazanih kroz prezaduženost i sledstveno tome hronično otežan pristup finansijskim sredstvima i nelikvidnosti, evidentan je nedostatak kadrova svih profila u skoro svim značajnijim sektorima, počev od oblasti turizma, poljoprivrede pa završno sa ICT industrijom.

Kada promišljate o razvoju i realizaciji određene poslovne ideje i vizije ili konkretnog projekta, na kraju stoji rječnikom biznisa jednostavno pitanje ‘Ko će taj posao da odradi?’. Vjerujem da je to jedan od najvećih problema i ograničenja crnogorske privrede.

On će, pored loših demografskih pokazatelja unutrašnjih i spoljnih migracija, biti još naglašeniji pristupanjem Crne Gore Evropskoj Uniji. Trebamo biti svjesni činjenice da možemo očekivati još snažniji talas odliva kadova i mladih i u narednom periodu, a posebno sticanjem punopravnog članstva u EU, što je iskustvo manje više svih zemalja koje su postale punopravni član, a potiču iz tzv. Istočnog bloka.

Istorijski gledano, ekonomska nerazvijenost, siromaštvo, konflikti, nestabilnosti, definisali su prostor Balkana uključujući Crnu Goru, pored svih njenih potencijala kao prostor koji ne pruža perspektivu i iz kojega se nažalost odlazi.  

Zbog toga, već sada treba raditi na stvaranju ambijenta, motivaciji i uslovima, da zadržimo što veći broj ljudi i ponudimo im bolje perspektive nego što ih sad objektivno imaju. Primjera radi, kolege iz Hrvatske kojima je turizam jedna od najrazvijenijih grana članice su EU a suočene su sa odlivom i nedostatkom kadrova u ovoj i drugim oblastima, tako da su taj nedostatak djelimično nadomještavali kadrom iz regiona. Naša turistička privreda ali i druge grane su prošlog ljeta itekako osjetile taj problem.

Takođe, evidentan je zaostatak na polju naučno tehnološkog razvoja i tu treba pojačati stimulativne mjere i sve vidove podrške.

Prepoznajemo da je kod mikro i malih preduzeća osjetan nedostatak vještina za vođenje i upravljanje biznisom. Ograničena sredstva kojima MSP raspolažu uzrokuju nedovoljnost ulaganja u toj oblasti. Tome treba dodati potrebu za unapređenjem korporativnih znanja i vještina u javnom i privatnom sektoru.

Prilikom rasprave o budžetu poslanici su dostavili više od 130 amandmana koji su u najvećoj mjeri  opravdano tretirali naglašena socijalna pitanja i davanja po tom osnovu. Ono što nas je jako zabrinulo je da je bio jako mali broj amandmana usmjerenih ka podsticajnim mjerama i aktivnostima, kako bi naša ekonomija bila još snažnija i kroz stvaranje nove vrijednosti obezbijedila prihode za finansiranje javne potrošnje.

5. Šta će biti u fokusu djelovanja AMM-a u narednoj godini?

Vjerujem da je kreativan, proaktivan i moderan pristup doprinio da Asocijacija menadžera postane prepoznat akter na poslovnoj i društvenoj sceni Crne Gore. Sigurno je da nas takva prepoznatljivost obavezuje i motiviše da zadržimo fokus na onim aktivnostima koje su tome doprinijele, ali i da u skladu sa realnim mogućnostima i kapacitetima proširujemo svoje djelovanje na ona polja koja su od koristi za kompanije članice, pojedinačno članstvo, a kroz to i za našu ekonomiju.

Fokus ćemo zadržati  na aktivnosti koje podižu svijest o potrebi i isplativosti ulaganja u ljudske resurse i podizanju njihovih upravljačkih, liderskih i preduzetničkih znanja i vještina.

Kroz snaženje i rad naših odbora i dalje ćemo djelovati u oblastima korporativnog upravljanja, digitalne transformacije, HR-a i edukacije, PR vještina, većem uključenju žena, kao i na snaženju lokalnih poslovnih klubova.

Ponosni smo da smo upravo ovih dana formirali Odbor za mlade i inovacije i da se značajan broj najuglednijih crnogorskih kompanija ali i mladih ljudi zainteresovalo i uključilo u ovu aktivnost. Cilj nam je ne samo da se mladi ljudi uključe u razvoj AMM-a kroz rad Odbora, nego da se u saradnji sa iskusnim kolegama na seniorskim pozicijama u značajnim kompanijama, edukuju i aktivno utiču na svoju poziciju u društvu i privredi. Smatramo da Crna Gora nema viška kadrova i da samo objedinjeni potencijali bez podjela i diskriminacije na mlade i stare, žene i muškarce, politike i religije, ima šansu da krene nekim boljim i uspješnijim putem.

Inicijatori smo formiranja regionalne organizacije menadžera i preduzetnika i nastavit ćemo sa aktivnostma ka snaženju te organizacije. Podržaćemo sve aktivnosti koje našu državu vode ka ubrzanom  članstvu u EU, ali i aktivnosti koje doprinose boljem regionalnom poslovnom povezivanju, saradnji i razumijevanju. Takve aktivnosti su od izuzetnog značaja za našu ekonomiju.

I dalje ćemo insistirati na potrebi reforme i modernizacije u oblasti ekonomske diplomatije.

Od već prepoznatih aktivnosti koje su postale svojevrsni nacionalni poslovni brend, realizovaćemo po šesti put ‘Izbor najuspjesnijih menadžera i preduzetnika za 2021. godinu’ za koji je već raspisan javni konkurs a tradicionalni pokrovitelj je Ministartsvo ekonomskog razvoja Vlade CG.

Odbor za digitalnu transformaciju AMM-a priprema  realizaciju  digitalnog  samita DigitalOn i vjerujem da ćemo i tu aktivnost realizovati uz podršku naših partnera.

Poslednje rasprave u parlamentu su pokazale da naša promišljanje o potrebi kvalitetnije zastupljenosti, povezanosti i komunikaciji privrednika i preduzetnika sa zakonodavnom vlašću, ima puno utemeljenje. Zbog toga se nadam da ćemo u ovoj godini realizovati našu inicijativu i projekat za formiranje tzv. Poslovnog  parlamenta.

Crna Gora je država jedinstvene ljepote i prirodnih potencijala, bez obzira na sve trenutne poteškoće, izazove i razlike, vjerujem da se možemo fokusirati i biti jedinstveni na ostvarenje ključnog cilja, a to   je ubrzani ekonomski napredak naše države. Asocijacija menadžera će kroz ideje, inicijative i predloge rješenja biti aktivni sudionik u tom procesu.

Datum: 09.01.2022. godine

 

Share this: