Intervju izvršne direktorice AMM-a za portal Biznis CG: Digitalni samit zemalja Zapadnog Balkana je najveći skup ikada održan u Crnoj Gori, benefiti su ogromni

Izvršna direktorica Asocijacije menadžera Crne Gore Anđela Radosavović priča za portal Biznis CG o predstojećem Digitalnom samitu ekonomija zemalja Zapadnog Balkana, njegovom ogromnom značaju i benefitima koji naša država može imati od ovakvog skupa. Navodi da je važno privlačenje digitalnih nomada i potencira da se mora ići u digitalnu transformaciju…

Asocijacija menadžera Crne Gore je prva prepoznala značaj digitalne transformacije društva i prva osnovala Odbor za digitalnu transformaciju, a pojavljuje se kao sponzor predstojećeg samita.

“Jedina smo poslovna organizacija koja je sponzor Digitalnog samita ekonomija Zapadnog Balkana, čime smo željeli da pošaljemo snažnu poruku da crnogorski menadžeri shvataju značaj digitalizacije i digitalne transformacija kompanija u kojima rade i društva u cjelini”, kazala je u intervjuu za portal Biznis CG Radosavović, koja je ujedno članica koordinacionog Odbora za digitalnu transformaciju.

Ističe da je čitav tim uzeo učešće u ovoj važnoj temi i ljubazno je odgovorila na sva pitanja našeg portala.

BIZNIS CG: Asocijacija menadžera je sponzor predstojećeg izuzetno važnog Digitalnog samita ekonomija Zapadnog Balkana. Šta znači Samit za Crnu Goru, a šta za Vaše udruženje budući da se pojavljujete u jako važnoj ulozi?

RADOSAVOVIĆ: Digitalni samit ekonomija Zapadnog Balkana koji se održava u periodu od 11. do 13. oktobra, je najveći ICT skup ikada održan u Crnoj Gori, a jedan je od najvećih skupova o digitalizaciji i digitalnoj transformaciji u regionu. Ovo je četvrti samit po redu (Skoplje, Beograd, Tirana) i Crna Gora ima veliku čast da bude domaćin ovako renomiranog skupa. Samitu koji je (nažalost) zbog pandemije hibridnog karaktera, će pored predstavnika vlada zemalja Zapadnog Balkana prisustvovati predstavnici poslovne zajednice, ICT eksperti, naučno-obrazovna zajednica, predstavnici NVO…

Digitalni samit ekonomija Zapadnog Balkana je dio Berlinskog procesa, a važno je napomenuti i inicijativu Regionalnog savjeta za saradnju. Teme koje će biti okosnica Samita su digitalna ekonomija, digitalne vještine i kompetencije, digitalna infrastruktura, povezanost, povjerenje i bezbjednost.

Podsjetiću da je upravo zahvaljujući inicijativi i sporazumu sa WB6 Samita postepeno smanjivana cijena, a odnedavno i ukinut roming (rouming) između država Zapadnog Balkana. Četvorogodišnji akcioni plan 2021-2024, za zajedničko regionalno tržište (Common Regional Market – CRM) govori o globalnom značaju ovog Samita. Posebno za Crnu Goru koja će imati priliku da predstavi svoje digitalne kapacitete i potencijale regionu, ali i da čuje i usvoji iskustva drugih zemalja.

Za nas kao državu koja je tek zakoračila na put digitalne transformacije ovo je veoma značajno, posebno zbog mogućnosti da u razmjeni iskustava učestvuju javni, privredni i civilni sektor regiona. Jedinstveno digitalno tržište u regionu je neminovnost i ovaj skup tome teži, digitalno ne poznaje i ne priznaje granice. Vjerujem da će naše Ministarsvto javne uprave, digitalnog društva i medija biti odličan organizator i da ćemo Crnu Goru predstaviti kao dobrog domaćina koji suvereno korača stazama digitalne transformacije i ima znanja ne samo da je realizuje, već i da u tome pomogne nekim zemljama Zapadnog Balkana, ali i prihvata znanja i iskustva onih država koje su u digitalnom svijetu ispred nas.

Asocijacija menadžera Crne Gore je prva prepoznala značaj digitalne transformacije društva i prva osnovala Odbor za digitalnu transformaciju. Napominjem da je danas Digitalni samit DigitalON, koji AMM organizuje krajem svake godine, postao prepoznatljiv ICT brend međunarodnog karaktera. Jedina smo poslovna organizacija koja je sponzor Digitalnog samita ekonomija Zapadnog Balkana, čime smo željeli da pošaljemo snažnu poruku da crnogorski menadžeri shvataju značaj digitalizacije i digitalne transformacija kompanija u kojima rade i društva u cjelini. Takođe, ovim iskazujemo spremnost da se još snažnije uključimo u procese digitlane transformacije kao nesumnjive budućnosti na putu do digitalne ekonomije i informacionog društva kojem težimo.

BIZNIS CG: Da li će digitalizacija pokrenuti prijeko potrebno restrukturiranje crnogorske privrede i manje zavisnosti od niskoprofitabilnog kratkosezonalnog turizma?

RADOSAVOVIĆ: Prije svega moram da naglasim razliku između digitalizacije i digitalne transformacije. Digitalizacija je pretvaranje neke analogne forme u digitalnu (tekst, dokument, fotografija i sl). Usamljeni čin ili grupa takvih aktivnosti definitivno olakšavaju život i poslovanje. Mi težimo evolutivnoj promjeni svijesti i stavljanju digitalnih tehnologija u funkciju zadovoljavanja naših privatnih, društvenih i poslovnih prava i obaveza. To je digitalna transformacija. Od pojednica, preko kompanija do cijelog društva. Menadžeri moraju da prednjače u tom procesu. To je njihova obaveza i odgovornost. AMM je tu da pomogne svima koji žele da učestvuju u tom procesu.

Značajan zamajac za ICT sektor i digitalnu transformaciju društva u cjelini je činjenica da je Strategija pametne specijalizacije, pored tri vertikalna starteška pravca razvoja crnogorske ekonomije (održivi turizam sa naglaskom na zdravstveni turizam, održiva energija sa naglaskom na zelenu energiju i održiva poljoprivreda sa naglaskom na proizvodnju zdrave hrane), ICT sektor i informacione tehnologije prepoznala kao četvrti strateški razvojni pravac hotizontalnog karaktera, koji povezuje ostale starteške razvojne grane i direktno utiče na njihov rezultat.

Iz ove perspektive, za očekivati je da u budućnosti ICT bude nosilac i podrška novim tehničko –tehnološkim inovacijama i rješenjima u privredi, koja će nas učiniti konkurentnijim na međunarodnom tržištu i pomoći da popravimo privredne bilanse. Od turizma u Crnoj Gori se ne treba i ne smijemo otkloniti, a ICT sektor može značajno pomoći na međunarodnoj promociji, povećanju tehničkih standarda hotela, informisanosti turista o ljepotama Crne Gore prije i u toku njihovog odmora kod nas i slično.

Poznato Vam je da je AMM od osnivanja insistirala na takozvanom konceptu reindustrijalizacije uz poštovanje ekoloških standarda i upozoravala na senzitivnost turizma, jer ukoliko ne proizvodimo tj. stvaramo novu vrijednost a oslanjamo se samo na jednu granu, što je i situacija sa Covid-om pokazala, ne možemo imati stabilan rast i konkurentnost. Sve u svemu turizam treba i jeste bitna grana naše privrede, ali moramo napraviti snažne pomake i u drugim oblastima, a u cilju održive i razvojne ekonomije.

Smatramo da je oblast digitalne transformacije i naša poslovna šansa, jer se kroz istu možemo brže priključiti i podići konkurentnost privrede.

BIZNIS CG: Termin Digitalna transformacija je apsolutni hit posljednjih godina u svijetu. Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija trenutno priprema Strategiju digitalne transformacije. Što bi se po Vama trebalo naći u tom važnom dokumentu?

RADOSAVOVIĆ: U odgovoru na prethodno pitanje već sam pojasnila razliku između digitalizacije i digitalne transformacije. S obzirom na značaj digitalne transformacije, za razliku od tri prethodne Strategije za razvoj informacionog društva, ove godine je MJU pokrenulo proces izrade Strategije digitalne transformacije Crne Gore 2022-2026. Po prvi put je u izradu ovakvog strateškog dokumenta pored predstavnika javne uprave uključen i veliki broj predstavnika privrede i poslovnih organizacija.

Drago nam je što je nadležno ministarstvo prepoznalo kapacitete i stručnost AMM-a i njenog Odbora za digitalnu tranformaciju i aktivno nas uključila u ovaj proces, kroz rad u operativnim i radnim timovima za izradu ove strategije.

Prepoznata su dva starteška cilja: povećanje kapaciteta i sposobnosti za digitalnu transformaciju Crne Gore i povećanje digitalne svijesti i digitalne konkurentnosti.

Definisano je sedam operativnih ciljeva koji treba da se realizuju kako bismo ostvarili definisane strateške ciljeve: efikasna i efektivna koordinacija i praćenje digitalne transformacije, poboljšanje pristupačnosti i interoperabilnosti podataka, poboljšanje pristupačnosti, propusnosti, pouzdanosti i sigurnosti informaciono-telekomunikacione infrastrukture, unapređenje digitalnih vještina, podizanje svijesti o važnosti digitalnog razvoja, povećanje kvaliteta, količine i upotrebe e-usluga, elektronskih usluga od povjerenja i razvoj ICT ekonomije. Za svaki od ovih ciljeva definisani su indikatori kojima će se mjeriti uspjeh, nizovi aktivnosti i podaktivnosti koje treba realizovati na putu do ostvarenja operativnih i strateških ciljeva.

Polovinom mjeseca počeće javna rasprava koja treba da doprinese ne samo informisanju javnosti. već i povećanju kvaliteta sačinjemong dokumenta. Usvajanje Strategije digitalne transformacije planirano je do kraja godine.

BIZNIS CG: Što mislite Nacionalnom programu privlačenja digitalnih nomada? Da li je Crna Gora spremna za tako nešto? Koje digitalne usluge su po Vama prioritetne (nacionalni sistem za identifikaciju, sistem za naplatu administrativnih taksi…)?

RADOSAVOVIĆ: Nacionalni program privlačenja digitalnih nomada je jako važan za turističku, ali i digitalnu promociju Crne Gore. Određenim poreskim olakšicama možemo privući programere koji iznajmljuju svoje usluge i nisu vezani za konkretnu teritoriju. Vjerujem da dobar poreski motiv i ljepote prirode koje imamo, mogu dovesti digitalne nomade u velikom broju. Mi već imamo kompanije na primorju i u Podgorici sa angažmanom stranih državljana (programera) koji pružaju usluge po svijetu koristeći povoljnosti koje imamo u Crnoj Gori, prije svega jefiniji život nego u njihovim zemljama, niže poreze i (da ponovim) ljepote prirode u kojoj je zadovoljstvo stvarati. Ovi sporadični slučajevi nisu pravilo, ali mogu postati upravo realizacijom jednog ovakvog programa. Isti nema toliko veliki značaj za digitalnu transformaciju naše zemlje koliko za njenu turističku promociju, jer će digitalni nomadi svoje usluge iz Crne Gore uglavnom pružati širom svijeta zbog većih nadoknada po danu programiranja.

Sa druge strane ICT sektor u Crnoj Gori ima nedovoljno eksperata i nedovoljan broj programera u odnosu na očekivanja digitalne transformacije. Obrazovni sistem takođe ne prepoznaje ovaj problem i godišnje produkuje nedovoljan broj ICT stručnjaka, kvantitativno i kvalitativno. Iz tih razloga se predstavnici ICT sektora u operativnom timu za izradu Strategije digitalne transformacije, zalažu za davanje subvencija i poreskih olakšica stranim državljanima, IT ekspertima i kompanijama iz Crne Gore koje ih zapošljavaju. Nama IT stručnjaci trebaju iako ovaj zahtjev dugoročno nije dobar za našu državu, u ovom trenutku digitalnog razvoja nameće se kao neminovnost.

Što se digitalnih usluga tiče, dobro ste primjetili da moramo razvijati nacionalni sistem za identifikaciju i sistem za naplatu administartivnih taksi. Ipak i prije svega neophodno je uspostaviti sektorske metaregistre i proširenje postojećeg metaregistra sa registrima institucija prepoznatim Zakonom o eupravi i uspostaviti model razmjene podataka između sektorskih registara i državne uprave. Ovo je prvi uslov za nesmetano funkcionisanje sistema e-usluga. Neophodno je uspostavljanje nacionalog sertifikacionog tijela namijenjenog državnim organima (državni organi, organi državne uprave, državne agencije, državni fondovi i drugi nosioci javnih ovlašćenja). Nakon toga možemo kvalitetno da realizujemo aktivnosti na povećanju i poboljšanju e-usluga, uvažavajući princip jedinstvene kontakt tačke ka servisima državne uprave. Kada se postave osnovni standardi i definišu metodologije, razvoj servisa će biti jednostavniji, a e-usluge standardizovanije i jednostavnije za korišćenje.

BIZNIS CG: Malo ili nimalo se priča o negativnim stranama digitalizacije. Prema određenim procjenama, 1.000 službenika će ostati bez posla zbog potpune digitalne transformacija. Kako obezbijediti socijalni program za te teže zaposlive kategorije i kako finansirati taj milionski program? Da li je zbog toga sazrelo vrijeme za digitalizaciju ili treba sačekati?

RADOSAVOVIĆ: Mislim da nemamo puno izbora, ili ćemo pratiti tehnološki napredak i pronalaziti rješenja za veću uposlenost ljudi u Crnoj Gori ili ćemo taj proces samo posmatrati. Zbog toga ne smatram da digitalizaciju treba posmatrati kao uzrok za smanjenje broja radnih mjesta, već kao motiv da podignemo produktivnost i efikasnost kako javne uprave tako i privrede.

Digitalizacija treba da dovede do preraspodjele znanja i prekvalifikacije, ali i do dodatnih obuka postojeće radne snage tj. dodatnih ulaganja u ljudske resurse.

Istina je da je svaki tehološki napredak dovodio do smajene potrebe za nekim radnim mjestima, ali sa druge strane upravo je zahvaljujući tehnološkim inovacijama čovječanstvo napredovalo, a broj radnih mjesta se povećavao. Upravo su nove tehnmologije bile katalizatori razvoja otvarajući nova radna mjesta, uz preraspodjelu i prekvalifikaciju postojećih znanja. Digitalizacija je ubrzala razvoj u svijetu. Primjera radi, u ovoj deceniji će osam od deset najtraženijih i najplaćenijih zanimanja biti iz domena informacinih tehnologija.

U mnogim sferama su potrebni kvalitetni socijalni programi, ali fokus ne treba stavljati isključivo na to već prvenstveno na sticanje novih znanja i usvajanje tehnologija koje će nam posao učiniti lakšim, umjesto da ostanemo bez njega.

Vrijeme je digitalizacije, ali i globalizacije. Voz digitalizacije prolazi pored nas, nemamo vremena za odlaganja, moramo uhvatiti makar poslednji vagon. U suprotnom izgubićemo radna mjesta, ali samo iz razloga što nam privreda neće biti ni konkurentna, ni zdrava.

Zahvaljujem Vam se na prilici da rasvijetlim samo jedan segment rada Asocijacije menadžera Crne Gore, a posebno mi je zadovoljstvo da istaknem timski pristup pa i u pripremi ovog intervjua. Koristim priliku da se zahvalim Odboru za digitalnu transformaciju AMM-a i predsjedniku Odbora gdinu Vladanu Tabašu na aktivnom učešću u kreiranju stručnih stavova Asocijacije na ovu izuzetno značajnu temu.

Izvor: Biznis CG