Ekonomski razvoj nas može ujediniti

Predsjednik AMM-a za Dan:

Ekonomski razvoj nas može ujediniti

1. Kako komentarisete program `Evropa sad` i da li će on poslodavcima olakšati ili otežati poslovanje u 2022. godini?

Pozitivna stvar kod programa `Evropa sad` je što je od svog pojavljivanja zaokupio pažnju javnosti i skrenuo fokus sa dnevno političkih na dnevno ekonomske i socijalne teme. Pored objektivnih analiza prate ga i politički motivisane analize od onih u superlativu do krajnje suprotnih.

Vidljiv je oporavak naše ekonomije u odnosu na 2020. godinu prvenstveno zahvaljujući dobroj turističkoj sezoni i aktivnim mjerama podrške MER-a, međutim to je još uvijek daleko da bi mogli reći da se u ekonomskom smislu nalazimo na stabilnim osnovama oporavka. I dalje smo visoko senzitivna i uvozno zavisna ekonomija sa naglašenom stopom nezaposlenosti i regionalno neravnomjernim razvojem. Takva ekonomija ne može da stvori novu vrijednost i prihode potrebne za servisiranje javne potrošnje u ovom momentu.

Potrebne su duboke i suštinske reforme počev od koncepta ekonomskog razvoja pa sve do fokusa koji svi kao društvo imamo. One podrzumijevaju i korijeniti drugačiji pristup i modele u rješavanju nagomilanih socijalnih pitanja koja sigurno ne može gasiti nedovoljno snažan realni sektor.

Da bi se dale objektivne ocjene nekog programa i njegovih dometa, mora se baratati realnim pokazateljima, analizama i projekcijama.

Uvažavajući sve to, a nadasve realni pad životnog standarda zaposlenih i neophodnost ulaganja u ljudske resurse i njihovo zadovoljstvo, Asocijacija menadžera je u načelu podržala program. Naravno da zbog naglašenih slabosti naše privrede i rizika koje nosi jedan ovako korijenit poduhvat, treba biti jako oprezan i skoro na dnevnom nivou sektorski pratiti efekte programa, kako bi se blagovremeno reagovalo na očekivane poremećaje u određenim oblastima.

`Evropa sad` je prvenstveno usmjerena ka podizanju životnog standarda zaposlenih. U jednom dijelu obuhvata i smanjenje opterećenja za poslodavce vezanih za doprinose na zdravstvo.

Cijenim da podizanje platežne moći stanovništva može uticati i na podizanje potrošnje i određeni stepen rasta ekonomske aktivnosti, ali i na neke inflatorne tokove.

Kada pitate da li će sam program otežati uslove poslovanja, mogu reći da ambijent za poslovanje nije iz mnogo uglova stimulativan i stabilan za poslovanje. Pitanje minimalne zarade jeste veoma važno ali ne i jedino koje utiče na poslovanje.

Treba puno toga uraditi na unapređenju ambijenta, počev od same društvene klime i odnosa prema preduzetništvu. Primjera radi, jos uvijek velika većina radno sposobnog stanovništva uključujući i mlade želi da bude na državnim jaslama i ne želi da se upušta u rizik privatne inicijative, što samo po sebi dovoljno govori. Ukoliko na to nadovežemo komplikovan i često promjenjiv zakonodavni okvir, društveno politička nestabilnost pa sve do limitiranih finansijskih i kadrovskih resursa koji su na raspolaganju privredi, ne možemo reći da je ambijent povoljan.

Svakako, bilo koje novo opterećenje treba da prati paralelna akcija i mjere u smislu olakšanja uslova poslovanja i podrške kako se ne bi iskazali negativni efekti po rezultate privrednih subjekata.

2. S obzirom da je veliki broj radnika osiguran na minimalac, da li očekujete probleme u poslovanju preduzeća iz nerazvijenih opština, koji mogu dovesti ili do otpuštanja radnika ili do gašenja tih preduzeća?

Crna Gora je krenula u pravcu krupnih promjena. Takve procese prate ekonomske i društvene krize i turbulencije manjih ili većih razmjera. Naravno da to ne pogoduje snažnijem privrednom razvoju, ali to je proces koji u srednjem roku može dati osnovu za to. `Program Evropa sad` je po nama jedan radikalan reformski potez koji ide u susret naglašenim socijalnim potrebama uz dozu djelimičnog rasterećenja privrede, ali ne onoliko koliko je potrebno s obzirom na njenu snagu i situaciju u kojoj se trenutno nalazi.

Privredi će biti potrebne još snažnije intervencije i mjere podrške kako bi stvarala nova vrijednost i prihodi.

Ovakvu reformu prvenstveno na polju zarada čak i kod razvijenijih ekonomija, lakše je sprovesti u uslovima političke stabilnosti i dogovora oko ključnih ekonomskih i društvenih pitanja i tu polazeći od aktuelne situacije iskazujem dozu zabrinutosti. Što se tiče nerazvijenih opština, postoje objektivni rizici, tako da ne isključujem mogućnost da dođe do određenog smanjenja zaposlenosti, a u kom domenu odista bez valjanih podataka je nepremjereno licitirati.

3. Koliko uvođenje progresivnog oporezivanja na dobit utiče na biznis ambijent ili eventualno na dolazak novih investitora?

U teoriji i praksi postoji niz argumenata „za“ i „protiv“ proporcionalnog i progresivnog oporezivanja.

Za progresivno oporezivanje je karakteristično što je teoretski tretirano kao oporezivanje koje ide ka pravednijoj raspodjeli društvenog bogatstva i uglavnom se primjenjuje u razvijenim ekonomijama. Poznato je da kapital ide ka destinacijama sa nižim poreskim opterećenjima i jednostavnijim poreskim sistemima. Prelazak na progresivno oporezivanje je možda iznuđen zbog potrebe povećanja prihodne strane budžeta, ali ono je svakako sa aspekta primjene i povećanja troškova administriranja uključujući npr. potrebu adaptiranja obračunskih softvera za zarade sigurno komplikovanije. Asocijacija menadžera je u svojoj podršci programu `Evropa sad` iskazala mišljenje da je bolje da se zadrže niže poreske stope pogotovu poreza na dobit, uzimajući u obzir veličinu crnogorskog tržišta i atraktivnost u pogledu SDI.

Pored nižih poreskih stopa, da bi privukli kvalitetne investicije, neophodno je da ponudimo i stabilnost, bezbjednost, sigurnost i predvidljivost uslova poslovanja. Mišljenja smo da je neophodno proširiti poresku bazu uz stimulativnu poresku politiku i olakšice koje se odnose na ulaganja u ljudske resurse u smislu novih zapošljavanja, edukacije i treninga, tehnologije i društveno odgovorno poslovanje.

4. Sta AMM smatra da bi Vlada trebalo da donese od propisa, mjera i zakona kako bi poslodavcima omogućila da imaju još bolji ambijent za poslovanje?

Za održivost ekonomije neophodno je imati predvidiv, jednostavan i jasan zakonodavni okvir. Potrebne hitne i naglašene reforme u oblasti radnog zakonodavstva, a posebno u pogledu produktivnosti, efikasnosti, odgovornosti i rezultata rada zaposlenih. Važan činilac ekonomije Crne Gore i poslodavac su preduzeća u državnom vlasništvu koja trebaju ići u pravcu istinske profesionalizacije i djelovanja po principima korporativnog upravljanja jer značajno utiču na rezultate privrede. Servisi drzavne administracije i lokalnih samouprava prema građanima i privredi ne samo da treba da budu efikasniji i kvalitetniji nego primjera radi, ne možemo se zalagati za digitalnu transformaciju a još uvijek funkcionisati u pružanju servisa po principima ličnog dolaska i tome slično. Treba ići u pravcu daljeg smanjenja broja vidljivih i nevidljivih fiskalnih i parafiskalnih opterećenja.

Prezaduženost i otežan pristup finansijskim sredstvima uz već sada hroničnu nelikvidnost, pitanja su na koje treba pronaći prave odgovore.

Programi podrške privrednim aktivnostima usmjerenim ka proizvodnji i preradi tj. stvaranju nove vrijednosti trebali bi da imaju prioritet.

Pitanje našeg ekonomskog razvoja i ambijenta za to svakako je inspirativno al eto u najkraćem neke aktivnosti na koje treba obratiti pažnju.

5. U 2021. godini je ugašen Duvanski kombinat, Kombinat aluminijuma, Željezara je stala sa proizvodnjom. Koliko gašenje ovih preduzeća utiče na ekonomiju Crne Gore?

Priča o ova tri preduzeća i njihovom putu ka zatvaranju je priča o svemu što je našu ekonomiju i industriju dovelo do toga, počev od raspada jedne velike države i tržišta, do izbora modela privatizacije i koncepta ekonomskog razvoja. Ishod tih okolnosti koje su nas zadesile al i izbora koje smo napravili u pogledu ekonomskog koncepta i modela privatizacije je gašenje niza industrijskih, prerađivačkih pa čak i turističkih subjekata. Ta tema sama po sebi zahtijeva mnogo veći prostor.

U konkretnom slučaju, gašenje svakog preduzeća nenadoknadiv je gubitak i za zaposlene i za ekonomiju. Zbog toga treba uraditi sve, ukoliko je to objektivno moguće, da se svaki privredni subjekat sačuva.

6. Kakvu sudbinu prognozirate programu `Evropa sad` i ujedno budžetu za ovu godinu? Da li je realno očekivati rebalans budžeta?

Program `Evropa sad` je zaposlenima donio nadu a poslodavcima dileme i izazove. On nosi niz otvorenih pitanja i rizika i najvjerovatnije će biti potrebno usklađivati ga i unapređivati u skladu sa realnim rezultatima i kretanjima u privredi.

Jasno je da su Crnoj Gori bile potrebne ekonomske reforme. Po snazi pomjeranja koje program izaziva, svakako se može tretirati kao reformski. Da bi isti uspio potrebni su  preduslovi o kojima sam u ranijem dijelu intervjua govorio.

Siguran sam da zaposleni, privrednici i u krajnjem sve  građanke i građani CG žele da program uspije i donese pozitivne rezultate a ne posljedice. Zbog toga, najodgovorniji treba da budu otvoreni za  svaku osnovanu sugestiju, posebno na one koje dolaze iz realnog sektora. U krajnjem rezultati će se odnositi na sve bez obzira da li mislili pozitivno ili negativno o istom.

Procjenjujem da može doći do rebalansa budžeta. Samom činjenicom da se rashodna strana uvećala po osnovu amandmanskog djelovanja te da da su ukinute obaveze vezane za akcize kao i dio vezan za visinu zaduživanja, ukazuju na tu mogućnost. O drugim razlozima koji zadiru u političke sfere, a mogu se ticati razloga za donošenje rebalansa ne bih dalje  elaborirao.

Asocijacija menadžera kao poslovna i društvena organizacija, okupljena oko ideje da znanjem, kompetentnošću, spojem iskusnih, mladih i stručnih ljudi koji su u njenom članstvu, može doprinijeti i ponuditi rješenja koja vode ka boljitku naše privrede i društva. Crna Gora je jedinstvena po svojoj ljepoti, potencijalima i ljudima i iskreno vjerujem da će ekonomski razvoj i prosperitet naše države biti tema koja će nas objediniti.

Na kraju, svim građankama i građanima CG, želim srećnu i uspješnu Novu 2022. godinu kao i predstojeće vjerske praznike onima koji slave.

Vjerujem da ćemo svi skupa doprinijeti stvaranju društvenog i ekonomskog ambijenta kakav po jedinstvenoj ljepoti i mogućnostima Crna Gora može i zaslužuje da ima.