Intervju: AMM kao ideja koja počiva na afirmaciji individualnih kvaliteta, znanja i kompetencija ima snažnu podršku, opravdanost i perspektivu.

1. Najavili ste da ćete ove godine realizovati “Izbor najuspješnijih menadžera i preduzetnika godine”. O čemu se radi i kada će tačno biti održan ovaj događaj?

Prvenstveno nas raduje činjenica da smo oko ovog projekta okupili najrelevantnije poslovne organizacije: Privrednu komoru Crne Gore, Uniju poslodavaca Crne Gore, Savjet stranih investitora Crne Gore, Institut sertifikovanih računovođa Crne Gore, kao i Upravu za kadrove te veoma značajne kompanije koje su delegirale svoje najviše predstavnike u žiri za izbor.

Takođe, pokrovitelj događaja je Vlada Crne Gore koja je ocijenila ovaj projekat kao značajan doprinos razvoju menadžmenta i ukupnog poslovnog ambijenta. Sličnu podršku imaju kolege iz regiona.

U AMM-u smo odlučili da ovaj projekat bude naglašeno transparentan. Javni konkurs smo objavili na našoj oficijalnoj stranici kao i štampanim i elektronskim medijima, što predstavlja prvu fazu.

Od dana objavljivanja istog kandidate mogu predlagati članovi i partneri AMM-a, poslovna udruženja, kompanije, zaposleni i sindikati, javne institucije, lokalne uprave, strukovne organizacije i pojedinci do 15. marta. Svakako da se više informacija može naći na našem oficijalnom sajtu.

Svečana dodjela nagrada AMM-a će se održati 27.04. u Hotelu „Hilton“ u Podgorici.

Veliko interesovanje poslovne zajednice i javnosti nas motiviše da ovaj jedinstveni projekat realizujemo na najbolji mogući način i da kao društvo prepoznamo potrebu da promovišemo one ljude i njihove kompanije, institucije koje to zaslužuju svojim rezultatima, posvećenošću i izvrsnošću.

2. Koje su to osobine i karakteristike dobrog menadžera?

Sposobnost upravljanja je vještina koja se uči. Dobar menadžer treba da ima naglašene organizatorske sposobnosti. Od njih zavisi uspjeh kompanije ili institucije kojom rukovodi. Upravljanje podrazumijeva odgovornost kako za kompaniju tako i za zaposlene. Svakako je bitno da menadžer ima sposobnost da predvidi promjene, kvalitetno planira i prilagođava rad kompanije na čijem je čelu. Pored navedenog, uspješan menadžer je neko ko ima samopouzdanje, ali je i spreman dalje da uči odnosno otvoren je za nova znanja i ideje.

U najkraćem, zaista dobrog menadžera karakterišu izvrsnost, kompetencija i rezultati. Sve ovo ukazuje da se dobar menadžer ne rađa već postaje. Svako ko ima volju i istrajnost da ulaže u svoje znanje i razvoj ima mogućnost da postane dobar rukovodilac, neovisno da li djeluje u privatnom ili javnom sektoru.

3. Ovo je četvrta godina postojanja AMM-a. Možete li našim čitaocima približiti čime se tačno Asocijacija bavi, koji su njeni ciljevi, te šta su joj najznačanija dostignuća do sada?

Istakao bih da bi se postojanje i razvoj Asocijacije menadžera Crne Gore moglo podijeliti u dvije faze. Napominjem da je u januaru 2008. godine formirana Crnogorska konfederacija menadžera od nekih desetak uglednih poslovnih ljudi koji su i tada prepoznali potrebu da Crna Gora mora voditi računa o razvoju i povezivanju rukovodećih kadrova, bez obzira da li dolaze iz privatnog ili javnog sektora. Uviđajući neophodnost potrebe da Crna Gora strateški pristupi razvoju ljudskih resursa i isti stavi u prvi plan, krenuli smo u realizaciju druge faze razvoja AMM-a koja obuhvata poslednje nepune četiri godine. Ovaj period karakteriše snažna institucionalizacija, formiranje Izvršne kancelarije i prepoznatljivost AMM-a kao moderne i aktivne poslovno-društvene organizacije novijeg tipa.

Polazeći od toga da je osnov postojanja AMM-a dobrovoljnost i relativne mladosti organizacije, ne možemo da ne budemo zadovoljni onim što AMM danas predstavlja poslovnom i društvenom životu Crne Gore.

Već sam pomenuo, značajan dio naših aktivnosti usmjeravamo na oblast razvoja ljudskih resursa. Za naše menadžere je od neprocjenjivog značaja povezivanje, razmjena iskustava i znanja kako sa kolegama iz Crne Gore, tako i sa kolegama iz regiona i inostranstva. Tome treba dodati niz treninga, radionica i drugih edukativnih sadržaja koje smo organizovali sami ili u saradnji sa partnerima i kompanijama koje se bave HR-om.

Naravno da se naše djelovanje u poslovnom i društvenom životu Crne Gore tu ne završava. Aktivno i u granicama naših kapaciteta djelujemo u pravcu kreiranja što kvalitetnijeg poslovnog ambijenta kroz saradnju sa nadležnim institucijama na državnim i lokalnim nivoima.

Struktura članstva, kako individualnih tako i kompanija koje podržavaju rad Asocijacije kroz Kompanijski klub, inicijative i aktivnosti koje smo sproveli, doprinijeli su da Asocijacija menadžera Crne Gore postane prepoznatljiv, artikulisan i snažan glas poslovne struke čiji se stavovi i poruke sa pažnjom prate.

Polazeći od osnovnog cilja postojanja, da kroz svoje djelovanje doprinosimo društvenom i ekonomskom razvoju Crne Gore, idemo ka tome da budemo koristan i konstruktivan partner svim institucijama i organizacijama na principima ravnopravnosti i uvažavanja, mislim da smo u velikoj mjeri taj cilj ostvarili.

Ne bježimo i od onih tema koje nisu isključivo poslovne ali značajno utiču na poslovni ambijent. Ekonomija se ne može posmatrati izolovano od ostalih pitanja i izazova sa kojima se moderno crnogorsko društvo suočava.

Takav rad, rezultati i stavovi nijesu ostali nezapaženi na međunarodnom planu. Danas je Asocijacija punopravni član Evropske konfederacije menadžera i Evropske menadžmet asocijacije, u kojima zauzima ne samo mjesto člana nego i značajne pozicije u najvišim organima ovih respektabilnih i veoma utemeljenih evropskih organizacija.

Kao najmlađa organizacija uspjeli smo da organizujemo prvi Kongres evropskih menadžera i okupimo sve te organizacije u Crnoj Gori, a ta inicijativa je dalje dala pun doprinos formiranju Asocijacije menadžera jugoistočne Evrope kojom predsjedavamo.

Cijenimo da ovakava pozicija i saradnja sa regionalnim i međunarodnim institucijama i organizacijama nije značajna samo za AMM i njeno članstvo, već i za širu poslovnu zajednicu.

U svim prilikama trudimo se da budemo dobri promoteri Crne Gore i njenih ekonomskih potencijala.

Pred nama je izborna Skupština koja će se održati 2. marta i vjerujem da će delegati iz čitave Crne Gore dati svoj sud i dalje pravce djelovanja AMM-a. Okupiti toliki broj donosioca odluka u kompanijama i institucijama oko AMM-a,  samo po sebi predstavlja dostignuće koje pokazuje da ideja koja počiva na afirmaciji individualnih kvaliteta, znanja i kompetencija ima snažnu podršku, opravdanost i perspektivu.

4. Šta vidite kao najveće prednosti, a šta kao najveće nedostatke biznis ambijenta u Crnoj Gori? 

Generalno gledano postoje kvalitetni pomaci kada je u pitanju poslovni ambijent u Crnoj Gori, pri tome to ni izdaleka nije ono što su potrebe privrede.

Niz istraživanja i analiza poslovnog ambijenta u Crnoj Gori u kojima osvrt daju značajne međunarodne institucije, od Svjetske banke pa na dalje, kao i kvalitetni osvrti koji na poslovni ambijent  značajnih  udruženja crnogorskih privrednika ukazuju na finansijska  ograničenja  u pokretanju i vođenju biznisa, komplikovane i nejasne procedure, neusklađenost zakonske  regulative, potrebu efikasnije administracije, potrebu smanjenja taksi i ostalih poreskih opterećenja, sivu ekonomiju, neadekvatnu ponudu radne snage i sl.

Dobro je da Vlada i lokalne uprave konstatno vode stručnu diskusiju da  relevantnim  poslovnim  instuticijama  koje rade na unapređenju  regulatornog okvira kojima se definišu uslovi poslovanja u Crnoj Gori. U AMM-u podržavamo pomake na tom planu, ali mislimo da postoji prostor i potreba da se zahtjevi i sugestije predstavnika poslovne zajednice još više uvaže i još brže na njih reaguje.

Crna Gora ima određene potencijale ali treba biti realan i reći da uz broj stanovnika i teritoriju, trenutna infrastrukturna ograničenja sigurno nisu presudan faktor pri donošenju odluka kod ozbiljnih investitora, pri čemu ih uopšte ne treba dijeliti na domaće i strane.

Česte izmjene zakonskih propisa na državnom i lokalnom nivou ili poreskih uslova u smislu povećanja, čine poslovni ambijent neatraktivnim i takve situacije treba izbjeći.

Jednostavno da bi se moglo reći da je poslovni ambijent privlačan, mora ga krasiti stabilnost, predvidivost, jednostavan regulatorni okvir, efikasna državna i lokalna administracija, servis građanima i privredi, politička stabilnost i bezbjednost.

U tom smislu postoji prostor, a rekao bih i neophodnost da se još intezivnije radi na unapređenju poslovnog ambijenta, kako bi on bio stimulativan i atraktivan za preduzetništvo i investicije, jednom riječju biznis.

5. Kako ocjenjujete aktuelnu ekonomsku situaciju u državi?

Drago mi je da ste ovo pitanje postavili jer je dobro da mediji  pridaju još veći značaj ekonomiji Crne Gore i njenim perspektivama.

Pokazatelji rasta bruto društvenog proizvoda mada nedovoljnog, određeni rezultati u oblasti turizma, energetike i poljoprivrede mogu se ocijeniti kao pozitivni.

Ipak ono što zabrinjava su već značajno naglašeni trendovi rasta uvoza, visok budžetski deficit, visoka stopa nezaposlenosti koju prati nesklad između potreba realnog sektora i onoga sto naš sistem obrazovanja produkuje.

AMM od svog osnivanja ukazuje na potrebu da se razmotre sve mogućnosti i akcije koje bi dovele do toga da Crna Gora krene u tzv. faze reindustrijalizacije, što bi dovelo do toga da se mnogo veća pažnja, podrška i olakšice daju onim kompanijama i projektima usmjerenim na proizvodnju, podmirivanje domaćih potreba i naravno izvoz.

Svakako da visok budžetski deficit zabrinjava. Mišljenja smo da bi bilo pogrešno da se krene u pravcu povećanja opterećenja privrede već nasuprot kroz mjere koje bi stimulisale preduzetništvo, porodični, mali i srednji biznis, legalno poslovanje, suzbijanje sive ekonomije, tj. u pravcu traženja rješenja za punjenje budžeta. Naravno da treba nastaviti sa aktivnim mjerama privlačenja investicija.

AMM podržava sve inicijative koje su usmjerene na to da se ide ka daljem smanjenju poreskih opterećenja, a posebno poreza i doprinosa na zarade i to do ispod 50 odsto. Takođe podržavamo reforme poreskog sistema koje će na jednoj strani učiniti da Crna Gora bude atraktivna za posao, a na drugoj strani proširiti opseg poreskih obveznika.

Izvor: Dnevne novine